Crna Gora je, kada su u pitanju reforme iz poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, na oko pola puta, smatra britanska ambasadorka u Crnoj Gori Alison Kemp.
Ona je u intervjuu Vijestima saopštila da je Crna Gora praktično dovršila proces usvajanja pravnih okvira i institucionalnih reformi, koje su nužne kako bi se ojačala vladavina prava i osnovne slobode.
„Sada je na Crnoj Gori da demonstrira uspješno korišćenje tih alata, pokaže takozvane postignute rezultate. Rekla bih da je Crna Gora, što se tiče neophodnih reformi iz poglavlja 23 i 24, na oko pola puta“, navela je Kemp.
Ona je dodala da crnogorski rezultati iz oblasti vladavine prava postaju ključni kriterijum po kojima se mjeri napredak zemlje.
„Mislim li da će Crna Gora biti spremna da postane član Evropske unije (EU) do 2025? To u potpunosti zavisi od Crne Gore. Svakako će to biti izazov. Sa svakom reformom koju sprovedete jedan ste korak bliže“, navela je Kemp.
Kako je kazala, ove godine Evropska komisija (EK) pružiće Crnoj Gori pomoć vrijednu 30 miliona eura, kako bi se radilo na standardima i pripremama za integraciju.
Komentarišući ulogu u Crnoj Gori nakon definitivnog istupanja iz EU, Kemp je rekla da kao konstruktivan, aktivan i angažovan član Unije, Velika Britanija je podržavala reforme u Crnoj Gori i da će nastaviti sa podrškom i dok napušta EU.
Na pitanje da li primjećuje elemente zarobljenosti institucija u Crnoj Gori, ona je odgovorila da je radila u mnogim zemljama u tranziciji, i da joj je jasno zbog čega strategija Komisije za zapadni Balkan iz februara prošle godine kaže da se elementi zarobljene države primjećuju u svim zemljama zapadnog Balkana.
Kako je navela, Vlada je bila jasna kad je njoj i ostalim članovima EU izrazila posvećenost borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i faktora koji ometaju demokratiju.
„Uspjeh u tome će biti mjeren progresom koji se ostvari u poglavljima 23 i 24. Da li državne institucije uvijek ispunjavaju opravdana očekivanja građana? Ne, ne uvijek. Da li se institucije poboljšavaju? Da. Primjer je uvođenje slučajnog dodjeljivanja sudskih slučajeva i odlučna podrška jačanju prava manjina“, dodala je Kemp.
Komentarišući slobodu medija u državi, ona je rekla da je crnogorska štampa najslobodnija u regionu i obično izražava širok spektar mišljenja.
“Možda se ne slažem uvijek sa svim što objave, ali mislim da treba cijeniti i braniti njihovu slobodu izražavanja“, navela je Kemp.
Ona je kazala da zaista postoji mnogo otvorenih slučajeva napada na novinare.
„Takođe, postoji problem koji se tiče manjka odgovornog i kvalitetnog novinarskog rada u Crnoj Gori. Činjenica da je teško naći održivi poslovni model u regionu u kojem dominiraju mediji iz susjednih zemalja, taj problem dodatno pogoršava. Imamo i pitanje politizacije Javnog servisa“, rekla je Kemp.
Kako je dodala, Crna Gora nije jedina koja se suočava sa tim problemima.
„Drago mi je što čujem da su predsjednik Vlade i njegovi saradnici odlučni da riješe pitanje napada na novinare i obezbijede odgovorajuće konsultacije u vezi sa novim zakonom o medijima“, zaključila je Kemp.