Crnu Goru bi članstvo u NATO-u, imajući u vidu veličinu zemlje i broj stanovnika, koštalo manje nego Island, saopštio je nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević.
Kako je objasnio, članstvo bi Crnu Goru koštalo manje nego Island, jer je ta zemlja ekonomski jača od Crne Gore, a nema svoju vojsku, iako je članica Alijanse.
garčević je kazao da se sama članarina izvodi iz nekoliko parametara.
"Prvo veličina zemlje i njena ekonomska snaga, pa broj stanovnika utiču na to koliko ćete vi uplaćivati. Možda je još rano da mi sada pravimo nekakve kalkulacije, ali vrlo uslovno možemo da se poredimo sa Islandom koji plaća negdje između 700-800 hiljada eura godišnje, što znači da bi naša članarina bila manja od toga“, rekao je Garčević.
Kako je kazao, to nije dodatni namet. „To je nešto što je svakako u strukturi vojnog budžeta, koji je sada u Crnoj Gori na nivou od oko 43 miliona eura godišnje“, rekao je Garčević, saopšteno je iz Komunikacionog tima Savjeta za članstvo.
On je kazao da će se taj budžet djelimično uvećati narednih godina, ali će zato biti višestruke koristi od toga.
„Pošto kada ste dio jednog kolektivnog sistema odbrane, onda vi u tom sistemu razvijate pojedine segmente odbrane po kojima ste prepoznati da možete da pružite dovoljno dobru uslugu, da tako kažem, koja će biti od koristi i drugima u sistemu“, rekao je Garčević u emisiji Pravni život na TV 777.
Zato se, kako je rekao, tamo imamo neke druge oblike saradnje i razvijanja odbrambenih kapaciteta koji su nazvani Smart defence ili Pametna odbrana, odnosno, kako je dodao, sve ono što posjedujemo zajednički koristimo.
„Tu ću uzeti primjer regionalne saradnje za zaštitu i kontrolu neba, gdje mi zajedno sa Albanijom, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, razvijamo zajednički sistem i dijelimo troškove i time osiguravamo ono što Crna Gora praktično samostalno ne bi ni mogla da izvede“, naveo je Garčević.
To je, kaže on, samo jedan primjer koji dokazuje da sistem članstva u NATO omogućava više prednosti.
Kad je u pitanju zaštita neba, Garčević je uporedio koliko bi Crna Gora morala da izdvaja novca godišnje u slučaju da se opredijeli za neutralnost i razvija svoju vojsku.
U tom slučaju, dodao je, naši troškovi za odbranu bi se uvećali najmanje do tri puta u odnosu na sadašnji budžet, pošto biste došli do toga da održavate svoje vojne snage, a u početku morate da investirate puno.
„Jer morate kupiti avione, brodove, povećati broj vojnika, otvoriti nove kasarne, obučiti ljude koji će to voditi, i uz to najvjerovatnije bi morali da uvedete obavezno služenje vojnog roka – nešto što se malo stariji sjećaju kako izgleda i što nikada nije bilo prihvaćeno sa velikim oduševljenjem“, naveo je Garčević.
Sve to bi, kako je rekao, moralo biti uvedeno, što bi, prema procjenama, troškove dovelo od 100 do 150 miliona eura, a sadašnji budžet se kreće oko 43 miliona eura.
„To je koncept koji su razvijale zemlje kao što su Švedska, Finska, Austrija, Švajcarska koje su kontinuirano razvijale svoje odbrambene snage“, naveo je Garčević.
Prema njegovim riječima, Crna Gora se ne može porediti sa tim zemljama, a sada već ni Finska ni Švedska sebe ne smatraju neutralnima.
Garčević je kazao da postoje i drugi oblici neutralnosti.
„Možemo izabrati koncept neutralnosti po kome nam vojska nije potrebna i u tom slučaju bi morali da tražimo zaštitu od neke treće države. U Evropi danas skoro sve zemlje koje mogu da pruže takvu zaštitu su članice NATO-a“, rekao je on.
Kako je kazao, postoji samo jedna zemlja koja može garantovati neutralnost, a koja nije članica NATO-a, a to je Rusija.
„Da li je onda to zemlja koja će nam biti taj zaštitnik? Ako da, to nas uvodi u potpuno drugu priču koja nije samo protiv NATO-a nego je i protiv naših težnji da budemo članica Evropske unije“, naveo je Garčević.
Kako je rekao, možemo slijediti primjer Kipra ili Malte koje su neutralne zemlje, ali imaju vojne trupe drugih zemalja, Britanije i Italije, na svojim teritorijama.
„Istovremeno, većina članica NATO-a nema vojne baze drugih država na svojoj teritoriji“, zaključio je Garčević.