Analitičar Vasilije Kostić smatra da u Crnoj Gori treba da prate šta se zbiva sa depozitima u bankama u Kipru.
![Crna Gora treba da prati "Kiparsku krizu" Crna Gora treba da prati "Kiparsku krizu"](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Potencijalne efekte kiparske krize ne bi trebalo potcjenjivati i Crna Gora zbog toga treba pažljivo da prati šta se dešava sa depozitima u bankama, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.
Kostić je agenciji Mina-business kazao da se efekti kiparske krize ostvaruju na dva osnovna načina.
"Prvi je direktni, putem udara na depozite preduzeća i građana, pa i crnogorskih ukoliko ih ima, a drugi je indirektni preko »efekta ugledanja« koji je dugoročno teži", rekao je Kostić.
On je objasnio da efekat ugledanja može podrazumijevati pojačano seljenje depozita kao izraza daljeg gubitka povjerenja prema bankarskom sektoru, naročito u onim ekonomijama koje nemaju jake mehanizme zaštite niti značajniju ekonomsku snagu.
U takve ekonomije, prema njegovim riječima, spada i crnogorska, pa je iz tog razloga neophodno pažljivo pratiti šta se dešava sa depozitima u bankama.
On smatra da je građanima ili kompanijama iz Crne Gore koji svoj novac drže u kiparskim bankama izlišno davati savjete.
"Ono što je bilo moguće vjerujem da je već učinjeno. Depozite su podigli ili preselili oni koji su to bili u stanju", kazao je Kostić.
Po otvaranju banaka, kako je dodao, ne ostaje puno prostora za »manevar«.
Kostić je saopštio da, ako išta treba naučiti iz iskustva s svjetskom finansijskom krizom, onda je to da razmjere potresa koji dolaze iz finansijskog odnosno bankarskog sektora nije moguće predvidjeti i da takvi potresi mogu uvijek imati mnogo više snage nego što bi pretpostavili imajući u vidu njihovu numeričku vrijednost.
»Kapital u bilo kom obliku je hiper osjetljiv na potencijalne gubitke, pa u ovakvim situacijama njegovi vlasnici preferiraju sigurnost naspram prinosa, pa stoga biraju sigurna odredišta, kao što su finansijski odnosno bankarski sistemi razvijenih zemalja, gdje su mjere zaštite najbolje, a rizik od gubitka najmanji«, rekao je Kostić.
Komentarišući sadašnju poziciju Kipra, kao jedne od poznatijih of šor destinacija, Kostić je ocijenio da će ta ostrvska država definitivno pretrpjeti ozbiljnu štetu.
»Šteta izražena gubitkom dijela depozita će biti daleko manji dio nastale štete. Mislim da će Kipar kao finansijsko odredište međunarodnog kapitala sa elementima poreskog raja za duži period biti marginalizovan i u tome je njegova najveća teškoća i ozbiljna prepreka daljem rastu i razvoju ekonomije«, tvrdi Kostić.
Kipranima, kako je dodao, predstoji ozbiljno ekonomsko usporavanje.
"Sumnjivi kapital će, kao i onaj koji to nije, tražiti sigurna odredišta, ali i manje sigurna, pri čemu će znatan uticaj imati porijeklo kapitala i stepen regulative koji imaju određena odredišta", zaključio je Kostić.
Crnogorske nadležne institucije, koje je kontaktirala agencija Mina-business, ne rasplažu podacima o broju građana ili kompanija koje u kiparskim bankama imaju štedne uloge.
Ministar finansija, Radoje Žugić, saopštio je da njegovo Ministarstvo ne raspolaže tim podacima.
“To je pitanje možda za kiparske banke, ako nije bankarska tajna”, objasnio je Žugić.
Iz Centralne banke Crne Gore kazali su da nemaju podatke, ni procjene, koliko crnogorskih građana i kompanije ima depozite na Kipru.
Predstavnici Udruženja banaka Crne Gore (UBCG), za razliku od njihovih kolega iz Srbije, nijesu željeli da komentarišu krizu na Kipru i mogući uticaj na crnogorske građane i kompanije.
Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, Veroljub Dugalić, međutim smatra da država ne bi trebalo da pomaže srbijanskim građanima čiji je novac na štednim knjižicama u kiparskim bankama jer za to nema načina, a ni razloga.
On je za Blic kazao da građani Srbije koji žive i rade na Kipru treba da prihvate lokalna pravila.
"Oko onih koji nikad nijesu radili s tom državom, a tamo štede ne bi trebalo da se potresamo“, smatra Dugalić.
Kipar je u ponedeljak postigao dogovor s kreditorima koji predviđa drastično restrukturiranje bankarskog sektora, što je uslov da dobije zajam od deset milijardi EUR i spasi se od bankrota.
Banke na Kipru u četvrtak su konačno otvorene, nakon skoro dvije sedmice, a njihovi klijenti imaju pristup računima uz stroga ograničenja transakcija. Građani će moći da podižu najviše 300 EUR dnevno. Isplata u inostranstvu ograničena je na pet hiljada EUR mjesečno, građanima se neće unovčavati čekovi, ali će novac biti deponovan na račun.
Depoziti u Banci Kipra veći od 100 hiljada EUR biće oporezovani stopom od oko 40 odsto.
(MINA-BUSINESS)