Poslovanje malih i srednjih preduzeća u Grnoj Gori bilo bi mnogo bolje ukoliko bi se PDV plaćao nakon naplaćene fakture, ocijenjeno u PKCG.
Poslovanje malih i srednjih preduzeća (MSP) u Grnoj Gori, koje opterećuju brojni problemi, bilo bi mnogo bolje ukoliko bi se izmijenio Zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) tako da se ta dažbina plaća nakon naplaćene fakture, a ne po fakturisanoj i izdatoj robi, ocijenjeno je danas u Privrednoj komori (PKCG).
Vesko Popović iz kompanije Sagar kazao je da poslovanje MSP, osim problema plaćanja PDV-a, opterećuje i napon na elektro mreži zbog koga nove i savremenije mašine za proizvodnju ne mogu da rade.
Prema njegovim riječima, ima dosta inicijativa koja su mala i srednja preduzeća godinama predlagala, a koje nijesu realizovane.
„Podnijećemo inicijativu sa našim zahtijevima, da se jedna po jedna rješava u narednih 12 mjeseci. Ako nas budu čuli i Zakon, koji nije idealan, izmijenili, biće nam mnogo lakše“, kazao je Popović na sjednici Odbora Udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika PKCG.
Na sjednici je predstavljen projekat atraktivanog poslovnog ambijenta za investiture na Cetinju, nakon čega je Popović najavio da će, ako uspije 50 odsto inicijativa cetinjske lokalne uprave, firmu preseliti iz Podgorice na Cetinje.
Gradonačenik Cetinja, Aleksandar Bogdanović, koji je predstavio projekat, saopštio je da Prijestonica raspolaže sa dvije biznis zone pogodne za investitore.
Jedna od biznis zona, kreirana u saradnji sa umjetnicom Marinom Abramović, Marina Abramović Komjuniti /Community/ centar Obod Cetinje /MACCOC/, nalazi se na prostoru nekadašnjeg gornjeg kompleksa fabrike Obod.
„Biznis zona se prostire na 133 hiljada metara kvadratnih, sa odličnom komunalnom infrastrukturom i preko 50 hiljada hala dostupnih investitorima za razvoj svog biznisa“, kazao je Bogdanović.
Biznis zona pod nazivom Cetinje II, nalazi se neposredno uz magistralni put, na pravcu od Cetinja prema Budvi, a prostire se na više od 300 hiljada metara kvadratnih.
Bogdanović je naveo da je Opština Cetinje zaintersovanim investitorima spremna da pruži niz podsticaja koji će im omogućiti brži razvoj biznisa.
Neki od njih su oslobađanje od plaćanja od poreza na dobit za prvih osam godina poslovanja, poreza na dohodak fizičkih lica, kao i doprinosa na obavezno socijalno osiguranje koje padaju na teret poslodavca do kraja sljedeće godine.
Bogdanović je dodao da će preduzetnici biti oslobađeni i plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kao i plaćanja poreza na nepokretnost za prve tri godine poslovanja.
Zainteresovanih investitora za projekat MACCOC-a, kako je naveo Bogdanović, ima više.
„Postoji više investitora koji se interesuju za projekte MACCOC-a, trenutno imamo šest međunarodnih investitora koji su zainteresovani za biznis zonu, ali i nekoliko domaćih koji su počeli svoju projektnu dokumentaciju“, kazao je Bogdanović.
On je istakao da stimulansima koji se nude preduzetnicima Cetinje ne gubi, ali ni ne dobija dodatne prihode jer se njih odriču u korist privrednika i preduzetnika koji će dolaziti u Cetinje.
„Odričemo se dijela koji pripada Prijestonici i to stavljamo u funkciju preduzetnika, biznisa i ostalih vidova inicijativa koje će se javiti kroz proces stimulativnih mjera“, dodao je Bogdanović.
Radoman Burić, iz kompanije Ralex RRB, ukazao je na značaj koji za Cetinje ima proizvodnja pršute, koju proizvodi kompanija Osvit.
„Smatram da je poslije turizma na Cetinju, proizvodnja pršute jedna od osnovnih grana razvoja privrede“, smatra Burić.
On je Bogdanovića pitao šta se može uraditi po pitanju da Vulaš, koji je vlasnik kompanije Osvit, na svom imanju izgradi savremenu sušaru, što je, kako smatra, bitno sada kada je dobijena saglasnost za izvoz suvog mesa u Rusiju.
„Sa tim proizvodnim pogonima mi bi trebali ozbiljno da povedemo računa. Što se tiče usluga i trgovine, toga imamo dosta. Mislim da smo deficitarni u ovoj branši“, kazao je Burić.
Bogdanović je kazao da su kompaniji Osvit stavili na raspolaganje da koriste fiskalne i finansijske podsticaje kako bi podržali taj vid biznisa.
„U saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom želimo da se stavimo na raspolaganje ovoj biznis inicijativi kako bi ona u što skorije vrijeme zaživjela. To je projekat koji je u cilju otvaranja novih radnih mjesta, a podrška Prjestonice neće izostati kada je ovaj projekat u pitanju“, dodao je Bogdanović.
Predstavnici PKCG su podsjetili da mala i srednja preduzeća djeluju kao razvojna poluga konkurentnosti crnogorske ekonomije, i značajno doprinose kreiranju radnih mjesta, povećanju bruto domaćeg proizvoda (BDP), supstituciji uvoza, jačanju izvoza, poboljšanju međunarodnog biznisa i bolje izbalansiranom regionalnom razvoju.
Sektor MSP, kako je navedeno, doprinosi procesu dinamičke tranzicije, što je uslov da Crna Gora postane članica EU.
Mala i srednja čine oko 99 odsto ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori.
(MINA-BUSINESS)