Konkurencija u Crnoj Gori jaka zbog otvorenog liberalnog tržišta koje omogućava veliko prisustvo strane robe i usluga, saopštenu u Skupštini.
![Konkurencija na crnogorskom tržištu jaka Konkurencija na crnogorskom tržištu jaka](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Konkurencija u Crnoj Gori je jaka, ne samo zbog konkurentnih domaćih proizvoda, već i otvorenog liberalnog tržišta koje omogućava veliko prisustvo strane robe i usluga, ocijenjeno je danas u Skupštini.
Potpredsjednik Privredne komore (PKCG), Ljiljana Filipović, koja je bila uvodničar druge sesije prvog Crnogorskog parlamenta preduzeća na temu Konkurentnost crnogorske privrede, konstatovala je nakon glasanja privrednika da borba za osvajanje tržišnog prostora postaje sve agresivnija i dinamičnija.
„Biti konkurentan znači primjenu međunarodnih standarda, ulaganje u sve prisutnije inovacije na polju tehnologija i veoma važno na makro nivou stalno usavršavanje poslovnog ambijenta u kojem poslujemo“, rekla je Filipović.
Ona je u uvodnom izlaganju saopštila da u savremenim uslovima otvorene i integrisane svjetske ekonomije, konkurentnost zauzima centralno mjesto u ekonomskim razmišljanjima.
“Procjene meritornih institucija ukazuju da postoji veliki realni prostor za unaprijeđenje konkurentnosti domaće privrede i da je krajnje vrijeme da te značajne mogućnosti počnemo da pretačemo u realnost”, smatra Filipović.
Ministar finansija, Radoje Žugić, kazao je da je tema budućeg rasta kroz kriznu konkurentnost privrede jako izazovna, kao i da zemlje zapadnog Balkana prate slični izazovi kada je u pitanju razvoj.
„U procesu tranzicije došlo je do otvaranja privrede u regionu i do snažnih integracionih procesa, kao i povećanog nivoa saradnje. Prvo na nivou Balkana, zatim evropskom tržištu, kasnije i globalnom“, rekao je Žugić.
Žugić je rekao da se, iako i pored visokih očekivanja nije u potpunosti došlo do efikasne alokcije kapitala u zemljama regiona, ipak može reći da nije potpuno efikasno lociran kapital u Crnoj Gori, prvenstveno zbog pojave globalne finansijske krize i smanjenog priliva kapitala.
„Došlo je do pregrijavanja ekonomije i tražnje, kao posljedica ograničenih i zastarjelih proizvodnih kapaciteta, prije svega kroz snažnu kreditnu ekspanziju, veliki priliv sredstava iz procesa privatizacije, rad specijalnog sektora i dijelom kroz ekspanziju sektora građevine“, rekao je Žugić.
Sve to, kako je objasnio, dovelo je do snažnog rasta uvoza i širenja ne samo unutrašnjih ranjivosti ekonomije Crne Gore već i vanjskih neravnoteža, kao i pojave cjenovnih mjehura u bankarskom, realnom i na kraju i fiskalnom sektoru.
„Takođe, nivo konkurentnosti privrede i privreda regiona nije bio na nivou koji odgovara da bi ublažio prilagođavanje recesionih pritisaka kroz usvajanje novih tržišta i proizvoda“, poručio je Žugić.
On je ocijenio da je, umjesto zaduživanja, potrošnje uvoza i pregrijavanja tražnje, neophodno razviti novi model rasta, odnosno strategiju održivog rasta kroz postupnu promjenu stukture privrede.
„Osnovni stub razvojne politike, otvorene i organizovane ekonomije, kao što je crnogorska, jeste prije svega u podizanju konkurentnosti sistema. Imperativ nam je ubrzanje strukturnih i regulatornih reformi, unaprijeđenje poslovnog ambijenta ali i izgradnja infrastrukture“, poručio je Žugić.
Konkurentnost je, kako je rekao Žugić, elemenat koji dobra i usluge može da proda u profitabilnim količinama na definisanom tržištu, na osnovu cijene i kvaliteta a u kombinaciji kada kupci preferiraju više od onoga što nudi proizvod ili usluga konkurencije.
„Mikro elementi konkurentnosti koji su specifični za Crnu Goru, su prije svega produktivnost i edukacija zaposlenih“, naveo je Žugić.
Privrednik Milutin Đuranović rekao je da okvir za poslovanje crnogorskih preduzeća predstavlja CEFTA sporazum i da su te zemlje sa aspekta poljoprivredno prehrambenih proizvoda najznačajniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore.
Đuranović je ocijenio da je Crna Gora dosljedno poštovala sve odredbe tog sporazuma što se, kako je naveo, ne može reći za sve potpisnice.
„Crnogorski proizvođači često su dolazili u podređeni položaj u odnosu na uvozne proizvode na domaćem tržištu, a na drugoj strani bili su prilično sputani u pokušaju prodora na pojedina CEFTA tržišta“, kazao je Đuranović.
Značajno različiti budžetski podsticaji u poljoprivredi, kako je rekao, uticali su da su uvozni prehrambeni proizvodi na crnogorskom tržištu jeftiniji od domaćih, a kada se tome doda i damping, cijene pojedinih uvoznih prehrambenih proizvoda bile su znatno ispod cijena domaćih.
„Ekonomski nelogični dugi rokovi plaćanja prema domaćim proizvođačima, koji u pojedinim slučajevima idu i preko 180 dana, nepostojanje kvalitetnih sredstava obezbijeđenja kao i pojava nenaplaćenih potraživanja predstavljaju osnovne probleme funkcionisanja domaćeg poljoprivredno prehrambenog sektora“, ocijenio je Đuranović.
Prema njegovim riječima, u cilju očuvanja konkurentnosti domaćih proizvoda, zadržavanja postojećeg nivoa maloprodajnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zaštite životnog standarda stanvništva, potrebno je donijeti zakon ili uredbu o rokovima plaćanja osnovnih proizvoda za ljudsku ishranu, do 15 dana.
„Nelogično je da se roba koja ima rok trajanja par dana, kao što su hljeb, mlijeko i meso, plaćaju u periodu dužem od 15 dana“, poručio je Đuranović.
Stevan Karadaglić iz Privredne komore govoreći o ograničenjima za konkurentnost crnogorske privrede, posebno je naveo nekoliko članova novog Zakona o javnim nabavkama.
„Nakon 15 mjeseci njegove primjene već se uočavaju barijere za poslovanje. To su pojedini članovi oko kojih se vrtimo kao mačka oko vruće kaše, jer je sporna šifra djelatnosti. Privrednici su ove barijere uočili još u fazi radne verzije zakona“, rekao je Karadaglić.
Privrednik Dragoslav Bojović smatra da se mora postići globalna konkurentnost i da država u tome ima značajnu ulogu.
„Privreda od države očekuje podsticaj posebno u dijelu stranih direktnih investicija koje pored kapitala dovode i savremene tehnologije i unaprijeđuju poslovanje domaćih preduzeća“, rekao je Bojović i dodao da crnogorska industrija ima razloga za optimizam.
Privrednici su kao neke od najznačajnijih barijera za razvoj konkurentnosti naveli lošu pokrivenost uvoza izvozom, nisku diverzifikaciju izvoza, zavisnost od aluminijumske proizvodnje i sporu birokratiju.
Oni smatraju i da je neophodno napraviti analizu uvezene robe, kako bi se dobila prava slika šta je potrebno uvoziti, a šta bi se moglo
nadomjestiti substitucijom.
Poslanik u Skupštini, Mladen Bojanić, posebno je naveo značaj parlamenta kada je u pitanju konkurentnost crnogorskih preduzeća, odnosno njegove tri funkcije – zakonodavna, nadzorna i kadrovska.
(MINA-BUSINESS)