Crna Gora će se ove godine zadužiti manje nego što je predviđeno budžetom, odnosno za 220 miliona eura, saopštio ministar finansija, Radoje Žugić.
On je podjsetio da je dozvoljen nivo zaduženja u budžetu za ovu godinu 250 miliona eura.
"Vjerovatno ćemo ići na 220 miliona eura, s tim što cijenimo da nije potrebno sav taj iznos da koristimo za otplatu dugova, finansiranje troškova finansiranja i pokriće deficita koji je iskazan na nivou od 98 miliona eura, već da jedan dio ostane kao fiskalna rezerva", rekao je Žugić nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojena Analiza održivosti javnog duga i Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije za ovu godinu.
Žugić je rekao i da će Vlada raditi prema ranijim investitorima kod dvije emisije euroobveznica u pokušaju da se reprogramira taj dio duga i odlože fiskalni tereti za duži vremenski period.
"Sve to u cilju da ćemo generisanjem rasta i razvoja imati lagodniju poziciju kada je u pitanju finansiranje ukupnog javnog duga" kazao je Žugić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u prethodnom periodu imala zabrinjavajuće elemente koji su se ticali dinamike javnog duga, što je dalje proizvelo njegov visok nivo.
"Dalje nam stiže i kazna sa finansijskih tržišta u cijeni finansiranja odnosno kamatnih stopa po kojima se taj dostignuti nivo i ta tekuća dinamika ispoljava u kamatnim stopama", rekao je Žugić.
Vlada je, kako je naveo, prihvatila sve aktivnosti Ministarstva koje su se odnosile na ispitivanje tržišta na iznalaženju modela finansiranja javnog duga za ovu godinu.
Žugić je kazao da će se u ovoj godini država zadužiti u nižem iznosu od onog planiranog budžetom, kroz očekivane efekte fiskalnog prilagođavanja ali i efekte sive ekonomije.
"Izvorni prihodi u januaru ove godine povećani su 11,5 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. Zaključno sa februarom izvorni prihodi su povećani oko 11,1 odsto, a do 15. marta ta stopa je dodatno rasla. Imali smo novih prihoda nešto iznad 20 miliona eura po osnovu kampanje koju vodimo, kao i mjera fiskalnog prilagođavanja i suzbijanja sive ekonomije", rekao je Žugić.
Vlada će, kako je podsjetio, konstituisati bijelu listu poreskih obveznika odnosno onih koji uredno izmiruju poreske obaveze, kako bi dali značaj onima od kojih javna uprava živi.
"Isto tako uredbom Vlade je planirano da se objave liste najvećih poreskih dužnika. Čini mi se da je rok 1. jul ove godine, ali mi ćemo to uraditi mnogo ranije, kad budu i bijele liste", poručio je Žugić.
Ministarstvo je, prema riječima Žugića, radeći na Analizi održivosti javnog duga simuliralo 15 modela i došlo do modela održivog javnog duga.
"Taj se model odnosi na 2015. godinu u uslovima kada bismo dostigli određeni suficit u budžetu i određene parametre ekonomskog rasta i zadržali nivo javnog duga približno onom koji je danas iskazan", poručio je Žugić.
U toj kombinaciji, kako je rekao, Crna Gora će za nekoliko godina imati održiv javni dug što je dobra poruka.
Žugić je podsjetio da je Vlada ranije donijela i niz mjera fiskalnog prilagođavanja kojima se očekuju efekti od oko 30 miliona eura.
Kada su u pitanju efekti sive ekonomije, Žugić je rekao da su oni i dalje egzaktno nemjerljivi, ali da Ministarstvo očekuje dodatne podsticaje u održivosti fiskalne ekonomije, a time i finansijske i makroekonomske stabilnosti.
"Neformalna ekonomija u svom prometu iskazuje obim od nešto iznad 600 miliona EUR ili prema procjenama Poreske uprave i Ministarstva finansija onaj dio javnih prihoda koji se ne plaća prema budžetu iznosi otprilike do 120 miliona eura", precizirao je Žugić.
On je podsjetio da su se predstavnici Ministarstva u srijedu sastali sa Svjetskom bankom (SB) koja je pozitivno ocijenila elemente fiskalnog prilagođavanja.
"Oni su spremni da uđu u aranžman sa crnogorskom Vladom za kredit od 50 miliona USD sa dugim grejs periodom i dugim periodom povrata uz skoro zanemarljive kamatne stope od oko jednog procenta", rekao je Žugić.
On je, komentarišući zahtjeve SB za povećanjem stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), kazao da su na sastanku imali visok stepen saglasnosti u tom dijelu.
"Oni cijene da bi dodatno snaženje sektora javnih finansija bilo moguće ukoliko bi povećali nivo PDV-a. Dogovorili smo da uradimo detaljne analize i sa njihove i sa naše strane. Eventualno povećanje PDV-a je moguće samo u krajnjoj nuždi i to uz uslov ako se desi da to bude privremena mjera sa selektivnm pristupom izuzimajući one elemente oporezivanja koji dominantno utiču na najranjiviju populaicju u Crnoj Gori", zaključio je Žugić.
(MINA-BUSINESS)