Crna Gora neće bankrotstva zbog KAP-a,a Vlada nema namjeru da podnosi ostavku, jer je odgovorno radila prethodnih 100 dana, saopštio je premijer.
On je, na konstataciju poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Srđana Milića da izvršna vlast ne rješava problem energetsko-metalurškog reprolanca u Crnoj Gori, naveo da je Vlada predložila način za obnovu tog kompleksa, za koji je spremna da preuzme odgovornost.
»Izvolite i kao parlament podržite taj predlog i mi ćemo preuzeti odgovornost za realizaciju. Ukoliko imate drugi koncept, nema problema. Preuzmite odgovornost i Vlada se neće gurati da nosi i taj dio odgovornosti, jer ima dovoljno svoje«, rekao je Đukanović u Skupštini tokom premijerskog sata.
On smatra da bi državni organi trebalo zajedno da promišljaju odgovornost za vitalne ekonomske i državne interese Crne Gore i poručio da Vlada nema namjeru da podnosi ostavku, jer je kompetentno i odgovorno radila prethodnih 100 dana.
»Ali to je stvar svakodnevnog ocjenjivanja i spreman sam da se suočim sa ocjenom«, kazao je Đukanović.
On tvrdi i da nije tačna konstatacija poslanika Demokratskog fronta, Andrije Mandića, da će KAP država preuzeti sa 300 miliona EUR duga.
»KAP će se preuzeti bez dugova. Jedini dug, prema scenariju Vlade, biće ovaj koji bi KAP platio dosadašnjem vlasniku da izađe. Sve ostalo bi bilo konvertovano u akcije, a država bi preuzela oko 60 odsto akcija«, kazao je Đukanović.
On je podsjetio da je nakon sastanka predstavnika Vlade i ruske En plus grupe 5. februara pripremljen predlog o preuzimanju vlasništva u KAP-u. Predlog je da država vrati vlasništvo u KAP-u, a da zauzvrat fabrika u petogodišnjem periodu izmiri dio duga VT banci (VTB) od 40 miliona EUR.
»Nije riječ o poklonu. KAP je dužan 80 miliona VTB i Centralno-evropskoj aluminijumskoj kompaniji (CEAC) i oni predlažu da im se umjesto 80 miliona otplati 40 miliona za četiri i po godine, a da oni zauzvrat prenesu akcije državi«, objasnio je Đukanović.
Predlog, kako je dodao, podrazumijeva da Vlada preuzme obavezu koju je već garantovala od 103 miliona EUR, da izmiri dug za električnu energiju prema Elektroprivredi (EPCG) i da se realizuje socijalni program u KAP-u. On je objasnio da se 50 hiljada tona aluminijuma, koje se predlažu, može proizvoditi sa 500, a ne sa 1,2 hiljade radnika.
»To je jedina formula održivosti i da se između KAP-a i EPCG zasnuje ugovor o isporuci na šest godina po cijeni od 27,5 EUR, pri čemu se za razliku između 27,5 miliona do 37,5 miliona, koliko će realno koštati ta električna energija, predviđa subvencija koja će godišnje biti sedam miliona«, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u trenutku prodaje akcije KAP-a su bile 50 odsto vrijednije od nominale, a 15 puta veće od berzanske vrijednosti.
»BNP Paribas banka je procijenila da je vrijednost KAP-a nula, da su mu dugovi veći od vrijednosti imovine. Uprkos tome KAP je prodat za 48,5 miliona EUR, plus 28 milion USD koji su isplaćene Crnoj Gori 2006. godine«, precizirao je Đukanović dodajući da nije riječ ni o kakvoj pljački ili korupciji.
Mandić je poručio Đukanoviću da prihvati posljedice odluka i odgovorno se odnosi prema ovom pitanju, utvrđujući konkretnu odgovornost ko je kriv što se KAP 2005. godine privatizovao sa 220 miliona duga.
»Sada treba platiti 51 milion da bi se preuzelo 300 miliona duga i da KAP ponovo bude u državnom vlasništvu«, kazao je Mandić.
On je naveo da je prve godine nakon preuzimanja KAP-a ruski investitor ostvario profit od 60 miliona EUR.
»Ako uzmete u obzir da vrijednost nekog preduzeća predstavlja profit puta deset godina, to je 600 miliona EUR i kad odbijete ovih 47 miliona i dugove, doći ćete do cifre o kojoj sam govorio«, rekao je Mandić.
Prema riječima Đukanovića, cijela priča je bila zasnovana na tome da je KAP gubio i da gubi jer je opterećen viškom zaposlenih i visokom cijenom električne energije.
»Da bi se ostvario profit o kojem govorite, 60 puta deset, svako od nas bi se otimao da to preduzeće bude njegovo ili da barem u njemu radi. Nažalost, KAP je gubitaš, a naš predlog je kako da postane profitabilno preduzeće«, saopštio je Đukanović.
On je, na pitanje Milića da li je privatizacija Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Boka bila uspješna, odgovorio »u tom trenutku jedna od najuspješnijih«. U međuvremenu se, prema njegovim riječima, pokazalo da Vektra, koja je kupila Boku, nije bila u stanju da zbog globalne krize realizuje investicioni program.
»Zbog toga sada preispitujemo tu privatizaciju, ali ako me pitate da li je to bio dobar privatizacioni ugovor, ja ću vam reći – odličan«, poručio je Đukanović.
(MINA)