U crnogorskoj Skupštini je 17,2 odsto žena, što nije dovoljno da bi se ispunio međunarodni standard, poručio je potpredsjednik Vlade Duško Marković.
U Skupštini je danas organizovano zasjedanje ženskog parlamenta, koje je organizovao skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost, na kom su članovi Vlade odgovarali na pitanja predstavnica ženskih grupa parlamentarnih partija i civilnog društva.
Nataša Vuković iz Socijalističke narodne partije (SNP) pitala je Markovića da prokomentariše nivo rodne ravnopravnosti ostvaren na izbornoj listi Evropske Crne Gore, na kojoj među prvih deset mjesta nije bilo žena, dok je, kako je rekla, na posljednjih 11 mjesta bilo deset žena.
On je naveo da je, kao rezultat utvrđenih kvota za manje zastupljeni pol u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, prvi put u Crnoj Gori zastupljenost žena na izbornim listama na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima iznosila 30 odsto.
“Uvođenje ove odredbe dovelo je do povećanja učešća žena u Skupštini, koje sada iznosi 17,2 odsto, što svakako nije dovoljno da bi se ispunio međunarodni standard i ispoštovala rodna ravnopravnost, ali se ne smije zanemariti činjenica da predstavlja 50 odsto uvećanja u odnosu na prethodni saziv Skupštine”, rekao je Marković.
On je naglasio da je taj procenat žena najveći u crnogorskoj istorji.
“Kad je u pitanju redosled kandidata na listi, konkretno za izbornu listu Evropska Crna Gora, svjestan sam činjenice da se mora više voditi računa o pozicioniranju žena na listama i da nijesmo dovoljno pažnje posvetili ovom pitanju”, rekao je Marković.
On je poručio da su za svaku pohvalu liste SNP-a i Pozitivne Crne Gore koje su, kako je kazao, o tom pitanju vodile računa.
“Pa je na svakom trećem mjestu na njihovim listama žena. Ovo je, slobodno mogu reći, jedna od oblasti u kojoj partija kojoj pripadam treba da slijedi praksu svojih političkih neistomišljenika”, kazao je Marković.
On je uporedio Crnu Goru sa državama regiona i pojedinim zemljama članicama Evropske unije, gdje je, kako je kazao, zastupljenost žena oko 20 odsto, navodeći primjer Sabora u Hrvatskoj, gdje je učešće žena 24 odsto.
Predsjednik Odbora Nada Drobnjak ocijenila je da je važno što zakonodavni okvir počiva na jednakosti i garantuje jednake šanse za oba pola, al i navela da se problem pojavljuje u primjeni zakona, jer je u praksi prisutno tradicionalno shvatanje.
Ona smatra da je neophodno obuku zaposlenih o rodnoj ravnopravnosti u državnim institucijama usmjeriti posebno na prevazilaženje rodnih stereotipa.
“U Odboru nam je važno da pokažemo da žene potpuno ravnopravno mogu sjedjeti u Skupštni, voditi politiku, postavljati pitanja i promišljati o budužnosti crnogorskog društva”, navela je Drobnjak.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović naveo je da je u crnogorskoj Skupštioni oko 17 odsto poslanica, dok su u Vladi tri ministra ženskog pola, a žene čine i oko 40 odsto pomićnika ministara.
On je ocijenio da preporuke nijesu u potpunosti sprovedene i da se moraju učiniti dodatni napori.
Numanović je, odgovarajući na pitanje Fane Delije iz Centra za romske inicijative, kazao da je evidentan težak položaj Romkinja i Egipćanki, poručujući da je njihovo uključivanje u obrazovni sistem uslov za ekonomsko osnaživanje.
Kako je kazao, ostvaren je vidan napredak, budući da se sada školuje više pripadnika RAE populacije nego rpije deset godina, navodeći da su za predstojeći četvorogdišnji period planirane aktivnosti za poboljšanje položaja te populacije.
(MINA)