"Dodatno preuzimanje dugova KAP-a moglo bi da ugrozi javne finansije i otvori političku krizu u Crnoj Gori", smatra analitičar Zarija Pejović.
Dodatno preuzimanje dugova Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) moglo bi da ugrozi javne finansije i otvori političku krizu u Crnoj Gori, smatra ekonomski analitičar, Zarija Pejović.
On je agenciji Mina-business kazao da Vlada vjeruje da izbornim legitimitetom od 180 hiljada glasova može da donosi odluke kakve želi, tačnije da teret krize kroz poreze na zarade prebacuje na građane, dok se na drugoj strani servisiraju veliki dugovi, za koje javnost i ne zna kako su nastali.
“Zašto Vlada želi da prebaci enormne dugove na već krhke i zadužene javne finansije? Zašto Vlada krije što se dešavalo u KAP-u?”, pitao je Pejović.
On je podsjetio da je Skupština prije godinu zadužila Vladu da raskine ugovor sa Centralno-evropskom aluminijumskom kompanijom (CEAC), a da su iz Vlade odgovorili da ne znaju kako to da urade.
“Odbijali su da pokrenu proces međunarodne arbitraže, zbog toga što je CEAC kršio ugovor usljed neplaćanja električne energije. Pravdali su se da bi taj proces dugo trajao”, naveo je Pejović.
On je kazao da je arbitraža pokrenuta prije godinu vjerovatno bi rezultat već bio izvjestan.
“Ovako se Vlada pozivala čas na njemačke, čas na turske investitore, da će oni preuzeti KAP”, kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, u vrijeme kada je bio poslanik i član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, zahtijevao je od ministra ekonomije da Odboru proslijedi analizu poslovanja KAP-a.
“Analizu onoga što se u Kombinatu dešavalo, posebno u kontekstu enormnih dugova koji su nastali u proteklim godinama, nijesmo dobili, a revizorska kuća Ernst&Young je prekinula reviziju kompanije”, rekao je Pejović.
On je dodao da još nije završen izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji garancija Vlade izdatih za dugove KAP-a, kao i da Vlada nije izradila analizu perspektive daljeg poslovanja KAP-a.
“Da li KAP može biti rentabilan, uz koja ulaganja, da li je eventualni profit dovoljan da se u dogledno vrijeme vrati 350 miliona EUR duga, kao i sredstva koja bi bila investirana u potrebnu modernizaciju?”, pitao je Pejović.
On je zaključio da kada takvih informacija nema, onda se ne može govoriti o KAP-u kao ekonomskom, već prevashodno političkom pitanju.
Članovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet nijesu se u četvrtak izjasnili o Vladinom predlogu zaključaka o KAP-u, ni nakon četvorosatne rasprave tokom koje su predstavnici izvršne vlasti ponovili da preferiraju ponudu ruskog partnera, a Socijaldemokratska partije (SDP) saopštila da je neće podržati.
En plus grupa, odnosno CEAC, ponudila je da na Vladu prenesu svoj udio od oko 29 odsto akcija u fabrici, "odmah i besplatno". Rusi su ponudili da potraživanja, koja trenutno iznose 120 miliona EUR, diskontuju na 40 miliona i da to predstavlja zaduženje KAP-a.
Sa tim predlogom nijesu se složili predstavnici opozicije i manja članica vladajuće koalicije koja se zalaže za uvođenje programiranog stečaja uz organizaciju nastavka proizvodnje.
(MINA-BUSINESS)