Projekat stručnog osposobljavanja visokoškolaca je uspješan, ocijenio je Vujica Lazović
Projekat stručnog osposobljavanja visokoškolaca obezbijedio je podatke koje će Vlada koristiti prilikom utvrđivanja politika, naročito u oblasti fakulteteskog obrazovanja, rekao je njen potpredsjednik Vujica Lazović, navodeći da se pokazalo da postoji veliki broj programa koje tržište neće.
On je ocijenio da je projekat uspješan, budući da je omogućio da se 4.211 visokoškolaca u narednih devet mjeseci stručno usavršava u Crnoj Gori, kao i da steknu znanja, vještine i kompetencije koje će im omogućiti samostalno obavljanje posla, a da pritom za to dobijaju i novčanu naknadu.
Prema njegovim riječima, u projektu je učestvovalo više od četiri hiljade visokoškolaca i više od šest hiljada poslodavaca, a toliki broj u maloj državi kao što je Crna Gora je, dodao je, više nego dovoljan uzorak na osnovu kojeg bi se mogli donositi zaključci, praviti dobre analize i davati konkretni predlozi.
To je, kako je rekao, bio jedan od razloga za realizaciju projekta i jedan od bitnih benefita Programa.
“Zato će Vlada, u narednom periodu, koristiti podatke prilikom utvrđivanja politika, naročito u oblasti visokoškolskog obrazovanja, tržišta rada, utvrđivanja studijskih programa od javnog interesa na privatnim ustanovama visokog obrazovanja, akreditaciji nekih studijskih programa, politikama u oblasti nostrifikacija diploma”, kazao je Lazović agenciji MINA.
On je saopštio da su u Vladi uvidjeli i nepostojanje programa za razvoj preduzetništva i stimulativnih mjera za mlade u biznisu na fakultetima, što bi, kako smatra, trebalo biti obaveza izučavanja na svim fakultetskim jedinicama, jer u tome vide budućnost crnogorske ekonomije.
“Program nam je pokazao da imamo veliki broj programa koje tržište neće, a opet sa druge strane i onih koji se najviše kritikuju, ali koji se i najviše traže na na tržištu. Suština je da se na tržištu traži kvalitet”, poručio je Lazović.
On je ocijenio da je prošlo vrijeme planskih ekonomija i klasičnih sektora u preduzećima, sada se traže mladi ljudi koji posjeduju kvalitetno obrazovanje
Kako je naveo, Vlad je otvorila tržište za privatne visokoškolske ustanove, što je, ocijenio je, dobro.
“Ali me strah da ta konkurencija nije dovela do osnovnog što je trebala – kvaliteta, već do hiperpodukcije nekih zvanja. Tako, sudeći po podacima imaćemo menadžera u carini i špediciji, za dugi niz godina, a nedostajaće nam građevinci i elektroinžinjeri, na primjer”, pojasnio je Lazović.
On smatra da država kroz svoje mehanizme mora zauzeti jasan stav i uticati da se neke evidentne anomalije u sistemu otklone.
Lazović je, upitan koji su rizici programa, kazao da preveliko miješanje države, pa i u tom dijelu, može dovesti do toga da “državna pomoć” postane način života za mnoge ljude. “Što nikako nije dobro i ne smije biti naš cilj”.
On, dodao je, upravo iz toga izvodi i nekoliko rizika ili izazova kada je riječ o projektu.
“Prije svega mislim da se program može negativno odraziti na aktivaciju mladih da samostalno traže zaposlenje i preuzimanjem odgovornosti za izbor fakulteta, jer će za njih taj “problem” riješiti država”, precizirao je Lazović.
Prema njegovim riječima, program je, predvidio da se samo jednom godišnje realizuje ciklus stručnog osposobljavanja, i to od 15. januara, što znači da svi visokoškolci koji u međuvremenu diplomiraju ne mogu početi sa stručnim osposobljavanjem.
“Već se stimulišu da čekaju na evidencijama Zavoda na sljedeći krug i da ne preduzimaju ništa da sami traže odgovarajuće zaposlenje”, dodao je on.
Lazović je kao jedan od velikih izazova naveo i činjenicu da je veliki proj visokoškolaca birao državni sektor, što, kako je kazao, nije bio glavni cilj projekta.
“Već naprotiv, da se doprinese većem osposobljavanju u privatnom sektoru i da se i privatni sektor na taj način podrži, a sa druge strane da se visokoškolcima omogući da se osposobe u privredi i tako postanu konkurentniji upravo u ovom sektoru”, kazao je Lazović.
On je poručio da su svi visokoškolci projektom dobili istu mogućnost. “A kako će je neko iskoristiti zavisi od njih. Nadam se da će svi visokoškolci iskoristiti te jednake mogućnosti koje posjeduju i koje im je ovaj program omogućio”, rekao je Lazović.
Prema njegovim riječima, ono što visokoškolci moraju da obezbijede da bi uspjeli je kvalitet.
Lazović je rekao da su svi koji su aplicirali u redovnom roku dobili šansu da se stručno osposobljavaju.
“Imali smo situacije kadu su poslodavci odustajali od korisnika, ali i u tim slučajevima smo pokušavali i našli rješenja. Nažalost, onim visokoškolcima koji su imali nerealna očekivanja od programa i koji su željeli mijenjati poslodavce, pa čak i oni koji su ih sami birali, nije moguće bilo izaći u susret”, saopštio je on.
Lazović je dodao da su neki visokoškolci sami odustajali od programa.
“Upravo zato često i ističemo, namjera Vlade je bila da svima da šansu, a kako će je neko iskoristiti to je na njima samima!", rekao je on.
Upitan da li se može očekivati novi projekat na jesen i da li će biti nekih promjena, Lazović je rekao da je Vladin tim sada maksimalno posvećen kvalitetnoj implementaciji postojećeg programa, ali da već sad razmišljaju šta poslije devet mjeseci i šta sa novim generacijama visokoškolaca.
“Program nam je pokazao da smo uradili pravu stvar, ali i da postoje određeni rizici prilikom implemetacije ovog i sličnih projekata koji se mogu odraziti jednim dijelom i negativno na cjelokupni sistem”, kazao je Lazović.
Zato će, kako je naveo, pažljimo analizirati sve elemente, a moraju voditi računa i o finansijskoj komponenti.
Lazović podsjeća da će program za ovu godinu državu će koštati deset miliona EUR, što, dodao je, nije mala stavka u budžetu.
“Zato moramo sagledati cjelinu prije nego nešto preporučimo Vladi ili donesemo odluku, šta i kako dalje s projektom”, zaključio je Lazović.
(MINA)