Vlasnici KAP-a planiraju da na redovnoj skupštini ukinu manjinskim akcionarima pravo odlučivanja koje im zakon garantuje.
Kompanija CEAC iza koje stoji ruski milijarder Oleg Deripaska i u čijem je vlasništvu Kombinat aluminijuma, planira da na redovnoj skupštini akcionara 26. juna izmijeni statut podgoričke kompanije i na taj način oduzme manjinskim akcionarima pravo odlučivanja koje im zakon garantuje.
Predlogom izmjena statuta predviđeno je, između ostalog, da odluku o dokapitalizaciji kompanije može donijeti Odbor direktora, za šta je sada potrebna dvotrećinska većina na skupštini, koju Rusi nemaju ukoliko u tome ne učestvuju mali vlasnici, prenose “Vijesti”.
”Vrijednost akcionarskog kapitala se može povećati i odlukom Odbora direktora o povećanju kapitala u iznosu do 100 odsto ukupne vrijednosti akcionarskog kapitala, u periodu od pet godina počev od dana usvajanja izmjena i dopuna ovog statuta”, navodi se u članu 6. predloga za izmjene statuta.
U postojećoj situaciji, da bi većinski vlasnik donio odluku o povećanju kapitala potreban je kvorum od dvije trećine prisutnih na skupštini, pa od tog broja mora glasati dvije trećine. Manjinski akcionari u toj situaciji mogu spriječiti dokapitalizaciju tako što se ne bi pojavili na skupštini.
Prenošenje ovlašćenja na Odbor direktora za pitanja dokapitalizacije moguće je prema crnogorskim propisima, ali to do sada nije bila praksa u Crnoj Gori.
Da Rusi ”namjerno” pokušavaju da izbjegnu učešće malih akcionara u svemu tome, pokazuje i to da nijesu pokušali da redovnim putem izglasaju dokapitalizaciju, za šta su krajem 2006. imali podršku malih vlasnika.
Vlasnici Jugopetrola, takođe, imaju slične namjere kao Rusi, ali je u njihovom slučaju donekle razumljivo, jer već pet godina nijesu uspjeli da dokapitalizuju kompaniju samo zato što manjinski akcionari ne prisustvuju skupštinama kako bi onemogućili kvorum.
Logično se nameće da je namjera vlasnika KAP-a da uvećaju vlasništvo bez ikakvog prezanja, jer za donošenje svih krucijalnih odluka moraju imati dvotrećinsku većinu. U te krucijalne odluke spadaju eventualno prodaja imovine, pretvaranje duga u akcije, pripajanje i spajanje sa drugim firmama.
Predlogom izmjena statuta predvidjeli su čak da Odbor direktora donosi odluku o povećanju kapitala do 100 odsto od sadašnje vrijednosti, što bi, ukoliko Rusima uspije ova namjera, potpuno marginalizovali manjinske akcionare.
Rusi sada imaju 58,7 odsto vlasništva, oko sedam odsto manje nego kada su kupili podgoričku fabriku. Bez dijela vlasništva ostali su tokom prethodne dokapitalizacije krajem 2006. kada u njoj nijesu uopšte učestvovali, što su vješto iskoristili manjinski akcionari. Mali akcionari tada su kupili sve akcije koje su ponuđene na dokapitalizaciji, jer su Rusi iz još nepoznatih razloga odustali.
Nakon većinskog vlasnika, kompanije CEAC, najveći akcionari KAP—a su hrvatski investitori koji imaju oko 12 odsto i kotorski Fjord Veselina Barovića sa 4,1 odsto. Ostatak od oko 25 odsto posjeduje oko 4.500 akcionara radnika, građana koji su akcije dobili tokom MVP i kupca sa berze.
Nominalna vrijednost KAP-a je 53,6 miliona eura, ili 5,05 eura po akciji. Tržišna vrijednost akcija je oko 7,5 eura, a tokom prošle godine kretale su se i do 37 eura.
Dokapitalizacije se u Crnoj Gori uglavnom raspisuju prema nominalnoj vrijednosti, što je i prethodni put bio slučaj sa KAP-om kada su uglavnom domaći, ali i investitori, kupovali akcije po 5,05 eura.
Ipak, u posljednje vrijeme postoji praksa da većinski vlasnik, ukoliko ima dovoljnu podršku na skupštini akcionara, osim što donosi odluku o ukidanju prava preče kupovine manjinskim akcionarima, u dokapitalizaciji utvrđuje i mnogo nižu cijenu od nominalne, što mu omogućava da sa manje novca dobije više vlasništva.
Tako bi, na primjer, Rusi, ukoliko na bord direktora prenesu sva ovlašćenja, teoretski mogli da sa nekoliko desetina miliona eura dostignu više od 90 odsto vlasništva.
(MONDO)