Vanraspravno vijeće beranskog suda naredilo policiji da privremeno oduzme spomenik Đurišića

Naveli su da je zahtjev beranskog tužilaštva za privremeno oduzimanje spomen-obilježja Đurišiću od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija ocijenjen kao osnovan.

Naveli su da je zahtjev beranskog tužilaštva za privremeno oduzimanje spomen-obilježja Đurišiću od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija ocijenjen kao osnovan.

Time je preinačena odluka sutkinje Osnovnog suda u Beranama Dubravke Popović, koja je u petak, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu.

"Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen-obilježja iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi, jer isti predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411a u vezi čl. 23. Krivičnog zakonika Crne Gore", piše u saopštenju dostavljenom redakciji, pišu Vijesti.

Navodi se i da je Metodije dužan da preda kip Đurišića "koji se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama".

"Ukoliko isto odbije, može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja može se zatvoriti", dodaje se.

Navedeno je i da se oduzeti spomenik predaje na čuvanje beranskoj policiji, koja i izvršava rješenje suda o oduzimanju spomenika ratnom zločincu.

“Vijesti” su sredinom oktobra pisale da je sutkinja Popović gotovo svaki put drugačije obrazlagala odluke kojima je odbijala zahtjeve tužilaštva.

Zahtjev ODT-a prvo je odbila 11. septembra, drugi put 29. septembra, potom 13. oktobra, pa 15. oktobra i, konačno, 7. novembra.

Beransko tužilaštvo podnijelo je 15. avgusta optužni predlog protiv Vujadina Dobrašinovića, osumnjičivši ga za nezakonito podizanje spomenika. Nakon što je policija krajem avgusta obavijestila tužilaštvo da se spomen-obilježje nalazi u Manastiru Đurđevi stupovi u Beranama, tužiteljka Amra Sujković je 28. avgusta, pa onda i 2. septembra, tražila od suda da naloži privremeno oduzimanje kipa od igumana manastira Danila Trpčevskog, s obzirom na to da je riječ o predmetu izvršenja krivičnog djela.

Popović je 11. septembra, kad je prvi put odbila zahtjev, kao razlog odluke navela da Dobrašinović nije “niti vlasnik, niti u posjedu te stvari”, kao i da on nije spomenik izmjestio i odnio na drugo mjesto, tj. u manastir.

Nakon što se tužilaštvo ponovo žalilo sudu u Beranama, vanraspravno vijeće sudija je 17. septembra donijelo odluku da predmet vrati na ponovno odlučivanje. Popović je onda 29. septembra donijela novu odluku, ali s istim ishodom - opet je odbijen zahtjev tužilaštva, ali iz drugog razloga. Sutkinja je u obrazloženju navela da je zahtjev neosnovan shodno članu 90a Zakonika o krivičnom postupku, tvrdeći da ona, kao pretresni sudija, ne može da donese odluku o privremenom oduzimanju spomenika, već da je to posao sudije za istragu, te da tužilaštvo treba njemu da se obrati, prenose Vijesti.

Tužilaštvo se ponovo žalilo, a vanraspravno vijeće suda je 1. oktobra preinačilo odluku sutkinje i naložilo privremeno oduzimanje spomen-obilježja Đurišića. Policija je istog dana postupila po odluci, a tada ih je u Manastiru Đurđevi stupovi dočekao iguman Trpčevski. Nakon što policija nije pronašla statuu u konaku manastira, Trpčevski je telefonom kontaktirao sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, koji je policajcima rekao da “u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ”.

Tužilaštvo je nedjelju dana kasnije od suda tražilo da donese rješenje kojim se naređuje Metodiju da preda spomenik “koji se nalazi u konaku manastira...”, a 10. oktobra je ispravilo taj predlog, navodeći da bi statua trebalo da se oduzme “iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi”. Popović je, međutim, 13. oktobra ponovo odbila zahtjev ODT-a.

Tužilaštvo je istog dana podnijelo novi zahtjev, navodeći da im je policija dostavila obavještenje u kom piše da je iguman Trpčevski izjavio da je Metodije jedini nadležan i odgovoran za konak manastira, te da čudi da se sud bavi “citiranjem navoda iz zahtjeva tužilaštva, a ne konkretno razlozima navedenim u zahtjevu”.

Ipak, Popović je 15. oktobra četvrti put odbila zahtjev tužilaštva, navodeći da samo sudija za istragu može da donese odluku o oduzimanju spomenika, iako su joj vanraspravno vijeće Osnovnog suda i tužilaštvo predočili da to nije tačno. Tužilaštvo je tog dana podnijelo žalbu, ističući da je nesporna činjenica da policija nije mogla da pristupi svim prostorijama Manastira Đurđevi stupovi, jer ključ od njih ima samo Metodije, te da zbog toga nije mogla da utvrdi gdje se nalazi spomenik.

Bronzana statua s likom ratnog zločinca premještena je polovinom avgusta u konak manastira. Spomenik je tu prenesen iz crkve u Gornjem Zaostru, gdje je prebačen nakon što je uklonjen s postamenta u tom beranskom selu, gdje je i otkriven 8. avgusta.

Kip Đurišiću otkrio je Metodije, uz intoniranje himne Srbije, a statua je uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje tada su sklonili mještani po, kako su tvrdili, “prethodnom dogovoru s policijom”. Nadležna inspekcija naknadno je, uz asistenciju policije, srušila postament obilježja.

Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra.

Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.

U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oba su srušena.