Depresija "ne izgleda" isto na svakome.
Možda deluje da je simptome depresije lako uočiti – nezainteresovanost za stvari koje su osobu nekada zanimale, promjenljivo ponašanje, povećan apetit (ili ništa od toga)...
Ali, ponekad nije lako uočiti simptome, ne zato što ne postoje, već zato što su skriveni. Dakle, osoba može da bude u depresiji, a da istovremeno normalno ide na posao, viđa se sa prijateljima i porodicom, i sve to sa osmjehom na licu.
Zbog toga se govori o "nasmijanoj depresiji", što zvuči potpuno suprotno, ali sudeći prema psihologu dr Hajdi Mekenzi, depresija i osmjeh nisu međusobno isključivi.
Šta je tačno "nasmijana depresija"
"Ljudi koji pate od ovog oblika depresije često maskiraju simptome koji se javljaju", kaže dr Mekenzi. "Oni svakog dana ustaju, oblače se, pojavljuju se na poslu, i imaju takvu interakciju sa drugima da se njom prikriva koliko se loše zapravo osjećaju".
Mekenzijeva ističe da je takozvana nasmijana depresija zapravo samo drugi naziv za visokofunkcionalnu depresiju, hronični osjećaj tuge koji može da uključuje promjene u spavanju i apetitu, osjećaj beznađa i umor, napade panike, gubitak interesovanja za omiljene aktivnosti.
Psihijatar dr Karen Stjuart ističe da stručnjaci namjerno koriste termin "nasmijana depresija", kako bi približili simptome ljudima koji drugačije možda ne bi ni shvatili da pate od depresije.
I dr Mekenzi je saglasna sa tim i smatra da ovaj termin može da pomogne ljudima da shvate da depresivne osobe nisu samo oni ljudi koji danima ostaju sami u krevetu, sa navučenim roletnama.
Neke ljude depresije zaista može da "veže" za krevet, dok drugi mogu normalno da idu na posao, brinu o porodici, čak i da se smiju, da održavaju smisao za humor, ističe Mekenzi. Pretpostavka da vam je sasvim dobro jer se ne uklapate u stereotipnu sliku mentalnih bolesti može dugoročno da naškodi zdravlju.
Simptomi "nasmijane depresije"
Ukoliko se na kraju svakog dana osjećate potpuno iscrpljeno, a ne znate zašto, ali i još neki simptomi mogu da ukažu na ovaj oblik depresije, sudeći prema riječima dr Mekenzi.
Recimo, ako vam je veliki napor da ujutru ustanete, da se spremite i sredite, da odete na posao. Sa druge strane, kada tamo stignete, ponašate se kao da ste potpuno zadovoljni i srećni, ali se iznutra osjećate prazno i prilično odsutno.
Imate energije tokom dana, uspješno balansirate između svih obaveza, ali imate problem da održite fokus. Kada napokon dođete kući, toliko ste iscrpljeni da zanemarujete svoje lične odgovornosti i odmah liježete u krevet.
Dosta manje nego ranije brinete o sebi. Potrebno vam je toliko energije da održite neki minimum brige o sebi, da ste počeli da preskačete treninge, da se hranite nezdravo, izbjegavate pozive prijatelja da se vidite...
Konstantno imate cikluse negativnih emocija, bilo da je riječ o osjećaju krivice, sramote, neraspoloženja, ili možda kritikujete sebe da ste previše lijenji kada nemate energije da nešto uradite.
Ukoliko kod sebe primjećujete neke od ovih simptoma, najpre prvo odbacite bilo kakve pomisli o stidu, sramu, krivici koje povezujete sa depresijom. Zatim idite kod ljekara i zatražite pomoć, ako ste primijetili da ovi simptomi traju duže od dvije nedjelje.
Postavljanje dijagnoze i utvrđivanje oblika depresije je jako važno da bi se što prije započela terapija i da biste se što prije osjećali bolje. Verovatno će biti potrebno malo vremena za to, ali svakako može da vam bude bolje!
