Evo šta treba da znate o vježbanju i mršavljenju.
Ako ste ikada skrolovali po onim unapred programiranim opcijama za traci za trčanje, sobnom biciklu ili nekoj od onih skalamerija za nordijsko trčanje, verovatno ste primetili i program osmišljen tako da vas drži u "zoni sagorijevanja masti".
Možda ste ga čak i odabrali, na kraju krajeva, ko ne bi želeo da sagoreva masti dok vežba? Pa, sad ispada da, iako tehnički postoji opseg pulsa u kojem se sagoreva procentualno najviše kalorija, program vježbanja koji će vas držati u tom opsegu nije najpametniji izbor. Evo zašto.
Generalno, da biste masti sagorijevali najefikasnije, treba da vežbate intetnzitetom koji vam puls drži na oko 60-70 odsto od maksimuma. To nije naročito ubzran puls, nešto brža šetnja ili nešo sporija vožnja bicikla dovodi vas u tu zonu bez problema.
Tehnički, kad vam je puls u toj zoni, tada tijelo koristi najveći procenat masnoće kao "gorivo". Ali, ako je vaš generalni cilj da imate manje sala na tijelu, onda možda to nije ono što želite…
Koje sve izvore energije organizam koristi i kako ih kombinuje, zavisi od aktivnosti. Dakle, naše tijelo kao izvore energije koristi masti, ugljene hidrate, tehnički čak i proteine (mada je ukupan udeo proteina kao izvora "goriva" zanemarljivo mali).
Što je puls niži, viši procenat masti tijelo koristi za energiju. Što je aktivnost intenzivnija, više ugljenih hidrata se "uključuje u energetsku računicu".
Na primjer, sada dok sedite i čitate ovo, vaše tijelo sagorijeva skoro samo masti. Ako ustanete i bržim hodom se prošetate oko zgrade tako da uđete u "zonu sagorevanja masti", oko 70 odsto kalorija koje sagorite će biti porijeklom iz masti, a ostatak iz ugljenih hidrata. Ako potrčite, i nastavite da trčite, taj odnos će se svesti na 50:50, prenosi Curiosity.
Zašto biste uopšte željeli da vježbate ako najviše masti trošimo odmarajući se? Pa… sad. Dok se odmaramo, trošimo najviše masti, u smislu da je procentualno učinak masti u izvorima energije najviši. A to pravi suptilnu, ali ipak važnu razliku. Zašto? Zato što kad vježbate intenzivnije, sagorite više kalorija.
Da prevedemo to u novac. Ako vam neko ponudi da birate da li želite da vam da 70 odsto od 100 evra, ili 50 odsto od 200 evra, šta biste izabrali? Pa, isto vam je i sa vježbanjem. Iako je procenat niži, ukupan utrošak energije poreklom iz masti je viši.
Drugim riječima, sat vremena šetnje sagori oko 225 kalorija, od kojih 70 odsto dolazi iz masti. Ali, sat vremena trčanja sagoreće 500 kalorija, od kojih je 50 odsto iz masti.
I to nas dovodi do poente, i razloga zbog kojeg ne bi trebalo da se skoncentrišete da sve vrijeme budete u zoni sagorijevanja masti dok vežbate. Dugoročno gledano, nije važno koliko ćete masti sagorjeti vježbajući. Ako želite da skinete višak kilograma - uključujući i višak masti - treba samo da potrošite više kalorija nego što ste unijeli u toku dana.
Prilično je jednostavno. I ne zaboravite da je najbolja fizička aktivnost ona posle koje sa radošću pomislite na sledeći trening. To znači da ste odabrali pravu mjeru za sebe.
