Jedino prijavljivanjem neželjenih reakcija mogu da se preduzme adekvatne mjere!
Prijavljivanje neželjenih i neočekivanih reakcija na lijek je važno za preduzimanje adekvatnih regulatornih mjera za bezbednu primenu leka i zbog toga je neophodno edukovati pacijente u Crnoj Gori da to učine, ukazali su stručnjaci.
Svaki lijek, kako je rečeno, bez obzira na to koliko je bezbjedan i efikasan, može ponekad da uzrokuje neželjene i neočekivane reakcije, a skup aktivnosti koje se odnose na prikupljanje, procjenu i prevenciju neželjenih reakcija na ljek, u medicini se naziva farmakovigilanca.
Direktor kompanije Aktavis (Actavis) za Srbiju i Crnu Goru Pavle Marjanović rekao je novinarima da je krajnji cilj farmakovigilance zaštita javnog zdravlja i bezbjednost pacijenata, što je, po njegovim riječima, zakonska i etička obaveza svake farmaceutske kompanije.
"Praćenje dejstva lijeka je jedan od najvažnijih zadataka u farmaciji", naveo je on.
Marjanović je kazao da vijesti o mogućim neželjenim i neočekivanim dejstvima leka ne treba da plaše pacijente, jer su u pitanju informacije namjenjene zdravstvenim radnicima, a kako bi oni uvidjeli signale koji mogu da upućuju na neželjena dejstva lijeka i da adekvatno koriguju terapiju.
"Sa svim informacijama o neželjenim dejstvima postupa se vrlo pažljivo i konzervativno čak i u slučajevima kada nema jasnih saznanja o tome da li su neželjena dejstva izazvana korišćenjem lijeka ili zbog nečeg drugog", rekao je Marjanović.
Menadžer za farmakovigilancu u ovoj kompaniji, Aleksandra Ilić, ukazala je da su pacijenti i zdravstveni radnici "kičmeni stub" sistema farmakovigilance, pa je neophodno edukovati pacijente da prije primjene lijeka pročitaju uputstvo za njegovu primjenu.
Prema njenim riječima, pažljivim praćenjem lijeka i prijavljivanjem neželjenih reakcija dolazi se do novih saznanja koja mogu promijeniti postojeći bezbjednosni profil lijeka ili otvoriti vrata za potpuno novu upotrebu.
"Smisao farmakovigilance je da obezbjedi efikasnu i bezbjednu primjenu lijeka kontinuiranom analizom njegovih koristi i rizika. To se postiže prikupljanjem neželjenih reakcija i ostalih informacija o bezbjednosti lijekova tokom kliničkih ispitivanja i u kontinuiranoj svakodnevnoj praksi", kazala je Ilić.
Ona je rekla da je osnovni preduslov za očuvanje bezbjednosti pacijenata saradnja između zdravstvenih radnika, farmaceutskih kompanija i agencija za lijekove koja se sprovodi putem sistema farmakovigilance.
"Lijek je na tržištu dok je korist za pacijente veća od rizika njegove primjene. U slučaju da preduzete mjere i postupci nisu doveli do bezbedne primene lijeka, pokreće se postupak povlačenja lijeka sa tržišta", objasnila je Ilić.
