Sigurno već znate da bi za Badnje veče trebalo da večeramo na slami. Znate li zašto?
Slama se stavlja na pod kao simbol pećine u Vitlejemu, u kojoj se, po predanja, rodio Hristos. Večera se na podu, u iščekivanju Božića, odnosno rođenja Hristovog.
Ako vam to nije praktično jer ne želite da se slama raznosi po kući ili upada u jelo, slamu možete da prekrijete platnom, mada se po tradiciji ne radi tako.
Osim toga, ako nemate mogućnost da večerate na podu na slami, možete barem da stavite maleo uvezane slame ispod stola za kojim jedete, simbolično i tek toliko da ispoštujete običaj.
Slama se ne baca nakon večere, već ostaje u kući tri dana, koliko se proslavlja i Božić.
U pravoslavnom svijetu se razlikuju od zemlje do zemlje.
Tako, na primjer, u Grčkoj djeca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac.
U Bugarskoj se za Badnje veče priprema posebna večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 mjeseci u godini. Nakon večere svi članovi porodice ustaju u isto vrijeme.
U Ukrajini je najvažniji dio proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice. Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi.
U Rumuniji je uobičajeno žrtvovanje praseta (pečenica), ali se prase žrtvuje na dan Svetog Ignatija (20. decembar, Rumuni su prešli na novi kalendar), a biće posluženo tek na božićnoj trpezi. Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći" - kolač sa suvim grožđem i lešnicima. Takođe je prisutan običaj da deca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme.
U Makedoniji deca pevaju božićne pesme od vrata do vrata - to su kolede. Dan kasnije, na Badnje veče slijedi unošenje "badnika" na kućno ognjište. Drvo se prije toga iseče na tri djela (što predstavlja sveto trojstvo), a sva tri dijela u kuću unese otac.
U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino.
