Iako jesen umije da bude lijepa, stalne promjene temperature mogu da budu prilično frustrirajuće.
U jesen se mnogo češće suočavamo sa simptomima koji mogu da ukažu na infekciju. Kijamo, kašljemo, boli nas glava, peče nas grlo ili imamo drhtavicu. Ovo se još više dešava kada ne znamo kako da se obučemo. Jutra su hladna, popodne toplo, a večeri ledene. Razlike u temperaturi svakako ostavljaju trag na naše zdravlje.
Prema riječima prof. Tomasa Rusa sa Univerziteta u Bafalu, koji je govorio za portal yahoo.com, vrijeme ima samo posredan uticaj na povećanu učestalost prehlada i gripa tokom jeseni i zime. Više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, što olakšava "hvatanje" virusa i bakterija. S druge strane, kako temperature opadaju, smanjuje se i nivo vlažnosti vazduha, što može da pogoduje razvoju mikroorganizama.
Niska temperatura sama po sebi ne izaziva prehladu. To je uobičajen mit, objašnjava dr Vilijam Šafner. Ipak, jesenje kolebanje temperatura, vrijeme provedeno u zatvorenom i povratak djece u škole mogu da povećaju rizik od infekcija.
Jesenje promjene mogu da otežaju disanje
Alergološkinja dr Purvi Parik u razgovoru za yahoo.com naglasila je da jesenje promjene temperatura mogu direktno da utiču na pogoršanje kvaliteta vazduha. Dr Amanda Dilger dodala je da ove promjene produžavaju alergijsku sezonu, recimo kroz povećanu koncentraciju polena u vazduhu.
Dugotrajnije više temperature povećavaju nivo ugljen-dioksida u atmosferi, što može da izazove nove ili pojača postojeće sezonske alergije. Astmatičari posebno teško podnose jesenje oscilacije, jer dolazi do sužavanja disajnih puteva. Suv i hladan vazduh takođe može biti okidač za otežano disanje i napade kašlja.
Jesenje promjene mogu da izazovu svrab kože
Kolebanja temperature, tipična za jesen, direktno utiču na stanje kože. Smanjuju njenu elastičnost i mijenjaju teksturu. U hladnijim mjesecima češće se javljaju i simptomi ekcema. Najneprijatniji među njima su svrab, crvenilo i suva koža.
Veći rizik od pregrijevanja
Svi koji moraju rano da izađu iz kuće u jesen poznaju ovaj osjećaj. Oblačimo se toplo zbog jutarnje hladnoće, a već popodne nosimo jaknu u ruci. Ako odjeća nije prilagođena vremenu, može doći do pregrijevanja (toplotne iscrpljenosti), toplotnog udara ili pogoršanja simptoma hroničnih bolesti.
Kako da sačuvate zdravlje u jesen?
Ljekari preporučuju redovno praćenje vremenske prognoze i kvaliteta vazduha. Kada su uslovi nepovoljni, bolje je izbjegavati dugo zadržavanje napolju, naročito za astmatičare, koji bi u jesen trebalo da obave dodatni kontrolni pregled.
Uprkos nižim temperaturama, ne treba zaboraviti na redovnu hidrataciju. Temeljno pranje ruku, izbjegavanje bliskog kontakta sa prehlađenim osobama, kao i nošenje maski na mjestima sa gužvom mogu pomoći u smanjenju rizika od sezonskih infekcija.
