• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

KAKO DA RIJEŠITE MUCANJE? Logoped otkriva sve što bi trebalo da znate o ovom poremećaju

Izvor Kurir

Rješenje koje možete primjenjivati i sami.

 KAKO SAMI DA RIJEŠITE MUCANJE Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Juče je obilježen Svjetski dan mucanja, najkompleksnijeg govornog poremećaja u čijoj je osnovi strah od govora - glasova, riječi, čitanja, javnog nastupa, običnih razgovora. Lijeka u vidu čarobne pilule nema, ali ima pomoći.

Mucanje počinje u ranom djetinjstvu. Jedan odsto svjetske populacije ima nepravilan govorni ritam - osoba koja muca zna tačno šta hoće da kaže, ali je u tom momentu nesposobna da to izrazi zbog nevoljnog produžavanja ili ponavljanja glasova ili reči. Tom prilikom narušen je ritam, tempo i melodija rečenice i iskaza, objašnjava za Kurir logoped Nikoleta Stevović.

- Lepeza uzr- očnika je široka obuhvata niz problema na tjelesnom, psihološkom, govornom i sociološkom nivou. Jedna od savremenih teorija smatra da se ove osobe rađaju sa genetskom predispozicijom kod kojih pod uticajem stresa (pozitivnog ili negativnog) dolazi do grča glasnica (ovo je urođeni refleks) – a ovo stezanje glasnica za sobom povlači mucanje (koje je naučeno ponašanje) – objašnjava Stevović.

Zanimljivo je da se mucanje ne javlja za vreme pevanja, pri horskom pevanju, razgovoru sa životinjama i malom decom i pri psovanju. Razlog ovome je nepostojanje tenzije u glasnicama i tenzije zbog govora jer je misao o “lošem” govoru potisnuta i zamenjena potrebom da se prenese informacija, a ne načinom kako će se ona izgovoriti.

Mucanje nije poremećaj koji je vezan za govor, već za stezanje glasnica (laringo-spazam) koje se odvija neposredno pre govora. Inače, glasnice kontrolišu disajni centri u mozgu. Istraživanja su pokazala da su glasnice pri normalnom, laganom disanju, najopuštenije za vreme izdisaja. Takođe su pokazala da prosečna osoba počinje da zateže glasnice izmedu jedne trećine i jedne polovine sekunde pre govora. Ovaj delić sekunde pre početka govora je kritičan, jer u to vreme dolazi do stezanja glasnica. A ujedno je i polazno mesto terapije mucanja – precizira Nikoleta Stevović.

Šta je terapija pasivnog izdaha?

Terapija pasivnog izdaha, koju u svojoj praksi primenjuje naša sagovornica, je u poseban vid mentalne vežbe. U pitanju je trik kojim osobe koje mucaju moraju ovladati. A trik je u tome da pre govora ne smeju misliti na govor.

Umesto toga, moraju misliti samo na to da puste da vazduh izlazi apsolutno pasivno i da budu stalno svesni odlučne namere opuštanja, prilikom pasivnog izlaska vazduha. Kad god imaju nameru da govore, moraju da stanu i ne smeju nameravati da govore, umesto toga, treba da nameravaju da se opuste i dišu, dok vazduh pasivno izlazi iz usta, a onda da prebace fokus namere i počnu da govore sporo – navodi logodped.

Ukoliko primetite zamuckivanje kod svog deteta potražite stručnu pomoć, nemojte čekati, jer saveti koje budete dobili pomoći će vam da razumete mucanje i da na odgovarajući način reagujete, poručuje naša sagovornica.

(Nataša Lazović/KURIR)

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA