Na Kosovu danas slave Albanci i Amerikanci. Navršilo se dvije decenije od NATO bombardovanja Jugoslavije i ulaska trupa zapadne alijanse na teritoriju južne srpske pokrajine.
Centralnoj manifestaciji u Prištini prisustvuje i Bil Klinton, predsjednik SAD u vrijeme bombardovanja srpskih vojnih i policijskih ciljeva navodno radi spriječavanja etničkog čišćenja.
Sa njim je u Prištini i Medlin Olbrajt, u vrijeme NATO bombardovanja državna sekretarka SAD, a svečanostima prisustvuje i general Vesli Klark, bivši komandant NATO snaga u Evropi.
“Za Kosovo smo uradili pravu stvar. Uradili smo to na pravi način i završićemo posao“, ovim riječima je Bil Klinton 10. juna 1999. završio svoje obraćanje američkoj naciji koju je obavijestio o okončanju NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Predvođene SAD, još 18 saveznika, NATO-a je 78 dana bombardovao srpske policijske, vojne ali i civilne ciljeve na Kosovu i u užoj Srbiji.
Govoreći o zločinima Srbije nad Albancima koji su se dešavali na Kosovu, Klinton je prije početka bombardovanja rekao da je “okončanje tragedije moralni imperativ“.
"Ukoliko predsjednik Milošević ne želi da postigne mir, mi ćemo ograničiti njegovu sposobnost da vodi rat“, kazao je tada Klinton u martu 1999.
Bil Klinton stigao "kod porodice" na Kosovo
Klinton je juče u Prištini izjavio da "cijeli svet danas, sa svim svojim nemirima, može da gleda na Kosovo kao na primjer demokratije koja je posvećena unapređenju, rastu i mirnom životu sa susjedima, što je nešto na čemu svaka zemlja, mala ili velika, treba da radi van i unutar svojih granica".
"Biću veoma ponosan činjenicom što sam sam se zadesio kao predsjednik SAD kada vam je trebao neko ko će da ustane i kaže - nema više etničkog čišćenja, nema više napuštanja domova i ubijanja nevinih civila i da mora da postoji neki drugi bolji način", kazao je Klinton.
Bombardovanje SR Jugoslavije u martu 1999. usledilo je nakon višemjesečnih sukoba srpskih snaga i snaga kosovskih Albanaca.
Tokom rata na Kosovu je ubijeno 12.000 civila, oko 2.000 se vode kao nestali, a više od 800.000 je protjerano.
Nakon 78 dana NATO bombardovanja, u kojem je ubijeno 1.002 vojnika i policajca i 2.500 civila, od kojih 89 djece, 9. juna srpska strana potpisuje Kumanovski sporazum i biva primorana da povuče snage sa Kosova.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija 10. juna usvojio je Rezoluciju 1244, čime se uspostavila privremena UN administracija na Kosovu. Na današnji dan prije 20 godina, 12. juna, ušle su i prve NATO snage na Kosovu – Kfor.
Do 20. juna sve srpske snage napustile su Kosovo, dok je, s druge strane, KFOR bio uspostavljen.
Na početku, KFOR je brojao 55.000 pripadnika iz 39 zemalja.
"POVRATAK NA MJESTO ZLOČINA"
Obilležavanje 20. godišnjice od ulaska NATO snaga na kosovsku teritoriju i dolazak nekadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona i ostalih zvaničnika tadašnje američke administracije potvrđuju da se "zločinci vraćaju na mjesto zločina", izjavio je danas direktor Kancelarije Vlade Srbije za KiM Marko Đurić.
"To što imaju neki bal vampira u Prištini... ako mene pitate, to je bal vampira i po meni zločinci se vraćaju na mjesto zločina, i Vesli Klark i Bil Klinton", rekao je Đurić.
On je gostujući na TV Pink pokazao mapu na kojoj se vidi etnička struktura u Gnjilanu i Prištini prije 1999. godine i posle, kada tamo više praktično nema Srba.
"To danas slave predstavnici koji kažu za sebe da su predstavnici demokratije i borci za ljudska prava", rekao je Đurić.
Upitan o nedavnoj sjednici Saveta bezbjednosti UN, on je rekao da je to bila važna prilika za iznošenje argumenata i podsjetio da je zalaganjem rukovodstva Srbije 13 zemalja povuklo odluku o priznanju tzv. nezavisnosti Kosova.
"U sjednici Savjeta bezbjednosti i širom svijeta odvija se neprekidna borba da argumente iznesemo, i naši predstavnici skrešu u brk šta treba da im se kaže", rekao je Đurić.