Na Balkanu se očekuje pojačana seizmička aktivnost, jer region ulazi u period kad bi se mogao dogoditi jači zemljotres.
Sa ovakvom procjenom složili su se direktori seizmoloških zavoda Srbije i Crne Gore, koji nisu isključili ni mogućnost da se na Jadranu dogodi cunami.
"Na globalnom planu već neko vrijeme traje značajna seizmička aktivnost i ako se ne budu aktivirala u okolini Čilea, žarišta će migrirati. Nije isključen nijedan dio svijeta, pa ni Balkan", rekla je direktorka Seizmološkog zavoda Srbije Slavica Radovanović.
Istog je mišljenja i direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović, koji je kazao da se na prostoru Balkana, poslije relativno dugog zatišja od 15 do 20 godina, očekuje izvjesno pojačanje seizmičke aktivnosti.
Seizmička aktivnost je, kako su naveli, već sada pojačana na primorju Albanije, Crne Gore i Italije, u prostoru Dinarida, do Prijepolja, Bajine Bašte i Tuzle, dok se u Srbiji zemljotresi mogu očekivati najprije na Kosovu i Metohiji, a mogući su i u centralnoj Srbiji.
Uz napomenu da se seizmička aktivnost u proljeće povećava, sagovornici Tanjuga su ukazali da je na Jadranskoj obali seizmička aktivnost znatno veća nego u centralnim djelovima Balkana, pa postoji i mogućnost pojave cunamija.
"Na Jadranu su se cunamiji događali više desetina puta, a talasi su bili između pet i 25 centimetara", navela je Radovanovićeva i naglasila da se na Mediteranu ne očekuju ogromni talasi, jer je more plitko, obale strme, a zemljotresi slabi, s obzirom da cunami nastaje na sedam stepeni Rihterove skale.
Glavatović je rekao da su, ipak, male šanse da se dogodi cunami i da talasi na Jadranskom moru, koji su posljedica zemljotresa, mogu biti visoki najviše jedan metar.
Pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda u Srbiji Danica Spasova, takođe smatra da je cunami na Jadranu moguć, ali "sa znatno manjim efektima" nego na okeanima i otvorenim morima.
Cunami koji bi se dogodio na Jadranskom moru ne bi imao gotovo nikakve posljedice, jer su obale uglavnom stjenovite i izuzetno strme, složila se ona sa kolegama.
Govoreći o posljedicama zemljotresa, Spasova je kazala da oni, osim rušenja građevinskih objekata, mogu dovesti i do stvaranja klizišta u brdsko-planiskim predjelima, pojačane erozije zemljišta, ali i promjene mikroklime.
Radovanovićeva je objasnila da to kakvu će štetu zemljotres napraviti, više zavisi od kvaliteta gradnje i stepena protivtrusne zaštite, nego od njegove jačine i ukazala da nijedan savremeni zemljotres nije dostigao magnitude onih iz prošlosti.
Sa time se složio i Glavatović, koji je rekao da se na svijetu svake godine dogodi oko 550 zemljotresa snage iznad pet stepeni Rihterove skale.
(Tanjug)