Izbor predsjednika bi mogao da odredi da li će Srbija da "pridje bliže Evropskoj uniji ili da potone natrag u izolaciju sličnu onoj koja je postojala za vrijeme autokratskog lidera Slobodana Miloševića" piše agencija Asošijeted pres (AP).
Agencija Rojters navodi da bi ovi izbori "mogli da odluče buduće veze Srbije sa zapadom poslije očekivanog gubitka secesionističke pokrajine Kosova".
Navodeći da iako u Srbiji predsjednik ima ograničenu vlast njegova uloga je simbolična, francuska agencija AFP podvlači da glasači treba da "izaberu da li žele da njihovoj zemlji daju sliku otvorenosti prema Evropi ili povratka izolaciji koju je Srbija poznavala pod autoritarnim režimom Slobodana Miloševića".
Sve agencije navode da su pored devet kandidata dva takmičara glavna - sadašnji "pro zapadni" predsjednik Boris Tadić i njegov suparnik "nacionališta" Tomislav Nikolić - i pozivaju se na navode anketa po kojima će odluka najvjerovatnije biti donesena u drugom krugu glasanja.
Tadić, kaže AP, zalaže se za reforme zapadnog tipa i članstvo u Evropskoj uniji poslije više od decenije izolacije i ratova pod Miloševićem. On upozorava da su nedjeljni izbori "odlučujući" za budućnost Srbije i da pružaju narodu da bira izmedju " puta naprijed i stranputice u izolaciju".
Tadić se suprotstavlja nezavisnosti Kosova ali je za potpisivanje sporazuma sa EU o pridruživanju, čak iako EU preuzme nadgledanje teritorije Kosova kao uvod u priznavanje njegovoe nezavisnosti, piše agencija Rojters.
Sa druge strane Nikolićeva Radikalna stranka je podržavala politiku Miloševića u devedesetim godinama i polaže vjeru u Rusiju, piše britanska agencija. Agencija AFP kaže da Tadić, iako protiv nezavisnosti Kosova, smatra da budućnost njegove zemlje ne može biti nigdje drugdje nego u Evropi.
Nasuprot njemu njegov protivnik Nikolić smatra da Srbija treba da se odrekne Evrope ako Kosovo postane nezavisno, kaže AFP. "Nikolić, sa druge strane, se trudi da podstakne srpski nacionalistički ponos i igra na rastuću frustraciju zbog podrške Americke i EU nezavisnosti Kosova", kaže AP.
Američka agencija navodi da bi Nikolićev dolazak na vlast vjerovatno "zakopao" aspiracije Srbije da se uključi u EU i vratilo zemlju natrag u izolaciju. Podrška Nikoliću je odraz rastućeg nacionalizma u Srbiji oko Kosova ali takodje i nezadovoljstva Srba sa brzinom pro-zapadnih reformi koje su pokrenute poslije pada Miloševića 2000. godine, navodi agencija AP.
Iako i Tadić i Nikolić odbacuju nezavisnost Kosova Nikolić je obećao stroge mjere protiv zemalja koje priznaju Kosovo, za razliku od sadašnjeg predsjednika, kaže AP.
Nikolić je medjutim ublažio svoju retoriku da bi privukao i umjerene glasače zajedno sa jednom trećinom Srba koji žive iznad linije siromaštva, i odbacio optužbe da je za izolacionizam i da huška na rat, prenosi Rojters.
Agencija Rojters podvlači da su naznake SAD i većine zemalja članica EU da će u narednih nekoliko mjeseci priznati Kosovo kao nezavisno razljutili Srbe koji smatraju da je njihova zemlja platila dovoljno za svoju ulogu u ratovima 1990. i koji bi moglu da doprinesu glasovima nacionalista.
(Beta)