Podgorica, 15.10. - U Hrvatskoj živi oko 3000 ljudi kojima je transplantiran neki organ. Prema podacima Hrvatske kompanije Transplant, oko 1500 ih živi s doniranim bubregom, 400 s jetrom, pedesetak sa srcem, oko 60 sa zajedno presađenim gušteračom i bubregom, te oko 1500 s presađenom koštanom srži.
Najažurniji podaci su o presađivanju bubrega, na koje stalno čeka od 800 do 900 ljudi, 600 aktivno, dok su ostali u nekoj fazi priprema ili oporavka. Najduze se čeka na bubreg, u prosjeku šest godina, iako dvadesetak bolesnika čeka od 15 do 25 i više godina. Stvari su se bitno popravile ove godine otkako je Hrvatska članica Eurotransplanta, međunarodne organizacije za razmjenu organa.
Zahvaljujući članstvu u Eurotransplantu, očekuje se da će se za dvije do tri godine prepoloviti vrijeme čekanja na novi organ. Nade se temelje na zakonu po kojem više bodova dobijaju oni koji čekaju duze od šest godina. Za razliku od bubrega, na srce i jetru se čeka mnogo kraće.
Da Hrvatska ima vrhunsku transplantacijsku medicinu dokazuje podatak o 82 do 83 posto bolesnika bez odbacivanja presađenih organa, te 92 posto uspješnih transplantacija bubrega.
Osim vrsnim lijekarima i drugom zdravstvenom osoblju, Eurotransplantu i dostupnosti svih lijekova protiv odbacivanja organa, napredak treba zahvaliti i odlicnom odzivu i razumijevanju građana za darivanje organa.
Prema najnovijim podacima, u samo jednom slučaju od 42 ovogodišnje dojave o umrlim potencijalnim davaocima organa porodica je odbila eksplantaciju. Još prije koju godinu organ svog umrlog člana odbijalo je darivati 25 posto porodica. Visoku osjetljivost građana na patnje teških bolesnika tumači se podrškom medija koji su prilozima senzibilizirali javnost.
Osim njih, najzaslužniji su koordinatori za transplantacijske programe u svim bolnicama. Njihov je zadatak najteži: razgovor s porodicama, a onda i organizacija postupaka koji će nekome spasiti život.
U Hrvatskoj se na godinu presadi oko 150 organa, a čeka ih oko 900 bolesnika.