Prema riječima portparolke Muzeja istorije Jugoslavije Svetlane Ognjanović, Kuću cvijeća su na 28. godišnjicu smrti Josipa Broza posjetili članovi društava koje nose njegovo ime iz Zagreba, Ljubljane, Skoplja, Rijeke, Subotice, Banja Luke, kao i delegacija iz Crne Gore.
Ona je agenciji Beta kazala da supruga Jovanka Broz, treću godinu za redom nije lično položila vijenac, ali je buket sa natpisom "Dragom Titu-Jovanka" u njeno ime poslato u ranim jutarnjim satima.
Vijence i cvijeće, između ostalih, položili su unuk Josipa Broza, Joška sa porodicom, delegacije Udruženja logoraša, Društvo Tito, borci i antifašisti Hrvatske, borci Voždovca i mnogi drugi.
Prema riječima Ognjanovićeve svake godina na ovaj dan, kao i na dan rođenja Josipa Broza, 25. maja, Kuću cvijeća obiđe više hiljada ljudi.
Posjetioci iz Hrvatske, Slovenije i BiH došli su autobusima, a neki od njih nosili su majce sa Titovim likom, sa natpisima SFRJ, njegove slike kao i zastave bivše SFRJ.
Ispred Muzeja 25. maj prodavale su se majice, zastave, stare novčanice, značke i suveniri sa obilježjima bivše Jugoslavije.
U beogradskoj dnevnoj štampi se pojavila samo jedna čituja u znak sjećanja na smrt Josipa Broza Tita koji je umro na današnji dan 1980. godine.
"Dok si ti bio svjetski putnik, mi smo bili svjetska zemlja", navedeno je u čitulji objavljenoj u "Politici" koju je dalo Udruženje za njegovanje tradicije dobrovoljnog omladinskog rada "Pavle Korčagin".
Josip Broz Tito, koji je umro na današnji dan pre 28 godina, bio je veliki, harizmatični manipulator, sposoban da zavede mase, ali život pod njegovom vlašću iz sadašnje perspektive mnogima djeluje kao ružičasta bajka.
Ovako danas veliki broj građana Srbije, posebno mladih, vidi - u najkraćem i, s gledišta istoričara i politikologa, površno - nekadašnjeg "najvećeg sina naših naroda i narodnosti" i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
U Srbiji se i danas kao svojevrsni anahroni odgovor na krizu kroz koju je zemlja prolazila u poslednjoj deceniji često može čuti da je Brozova epoha bila nekakvo zlatno doba, a mnogi se sa sentimentom sjećaju vremena kada se "radilo i lijepo živjelo".
Tekovine duge Titove epohe - jugoslovenska ideja, bratska zajednica ravnopravnih naroda i narodnosti, nesvrstanost i samoupravni socijalizam - davno su nestale sa istorijske pozornice, a sistem zamišljen kao "raj za radničku klasu" - doživio je potpuni krah.
Uprkos tome, nekadašnji doživotni predsednik SFRJ, koja se nakon njegove smrti raspala u prahu i pepelu krvavog građanskog rata, ne prestaje da okupira pažnju istoričara , političkih analitičara i "jugonostalgičara" u regionu, pa i svijetu uopšte.
Nekada su se na današnji dan, u 15, 05 časova, kada je umro, oglašavale sirene i čitava Jugoslavija bi stala na minutu i odavala počast Drugu Titu.
Većina običnog naroda danas ga se, kako je pokazala Tanjugova blic-anketa, sjeća kao predsednika pod čijom je vladavinom bilo najlepše živjeti, ali čija je politika bila temelj za probleme sa kojima se Srbi danas suočavaju, dok je sve ono "ostalo" pripisano nesposobnosti naših političara.
(MONDO)