Bramerc je istakao da je hapšenje preostale četvorice haških optuženika od "kritične važnosti" i da je potrebno više napretka u svim oblastima saradnje Srbije sa Haškim tribunalom.
Nakon susreta sa tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, Bramerc je rekao da je insistirao na potrebi hapšenja Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Stojana Župljanina i Gorana Hadžića i da je "od kritične važnosti da (oni) budu što pre izvedeni pred lice pravde".
Bramerc je rekao da ga je Akcioni tim upoznao sa mjerama u cilju hapšenja Stojana Župljanina, ali je istakao da je "još više napretka potrebno u svim oblastima".
Haški tužilac je dodao da je razgovarano o oslobadajućoj presudi Haradinaju i istakao da haško tužilaštvo proučava ovu presudu, kako bi odredilo moguće osnove za ulaganje žalbe: "Posebno me brine činjenica da moje tužilaštvo nije bilo u stanju da predstavi sve dokaze sudu usljed činjenice da se neki svjedoci nisu pojavili uprkos svim našim naporima."
Predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica naglasio je da odluka Tribunala da se ratni zločinac Ramuš Haradinaj oslobodi i proglasi nevinim otvara pitanje legitimiteta tog suda.
Vladina Kancelarija za saradnju s medijima je saopštila da je premijer rekao da bi presuda haškog suda da se Haradinaj osudi makar na jedan dan bila teška nepravda, a da odluka da je nevin predstavlja potpuno izvrgavanje ruglu svake pravde.
Koštunica je istakao da je Srbija pružila više nego dovoljno dokaza za zločine koje je počinio Haradinaj i da bi ga svaki pravi sud na osnovu tih dokaza pravedno kaznio.
Pošto je Haški tribunal utvrdio da je Haradinaj nevin, onda Srbija sa pravom traži da se utvrdi da li Haški tribunal ima legitimitet institucije koja može pravedno da sudi, naglasio je Koštunica i dodao da je utvrđivanje legitimiteta haškog suda obaveza Srbije prema nevinim žrtvama koje su stradale od Haradinaja.
Koštunica je pokrenuo i pitanje trgovine ljudskim organima otetih Srba na Kosovu i Metohiji.
Bramerc je rekao da Haški tribunal nije pronašao dokaze za pokretanje istrage o trgovini ljudskim oganima otetih Srba, i da smatra da nadležni organi Kosova i Albanije treba da istraže ove slučajeve.
Predsjednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić takođe je prenio Bramercu nezadovoljstvo zbog oslobađajuće presude Haradinaju, ali je i naglasio da će Beograd nastaviti saradnju sa Tribunalom, jer je to prije svega interes Srbije.
Ljajić je glavnom tužiocu Haškog tribunala ukazao na moguće negativne posledice oslobađajuće presude Haradinaju na politička zbivanja u Srbiji i kredibilitet Tribunala. Ta presuda, kazao je, "može predstavljati ozbiljan osnov za sumnju javnosti u Srbiji prema nepristrasnosti Tribunala i njegovoj političkoj neutralnosti".
Kako je saopšteno poslije razgovora u Beogradu, Ljajić je istakao da Srbija "nastoji da ispuni u potpunosti sve aspekte saradnje".
Bramerc je Ljajića obavjestio da saradnja podrazumijeva "dostavljanje dokumentacije po zahtjevima Tužilaštva, oslobađanje svjedoka dužnosti čuvanja tajne, program zaštite svjedoka i pristup arhivama državnih organa, kao i aktivnosti koje se odnose na lociranje i prebacivanje u Tribunal preostalih optuženih koji su u bjekstvu".
Ljajić je iznio podatak da je od posljednjih 165 zahteva Tužilaštva koji se odnose na dostavljanje dokumentacije i oslobađanje svjedoka dužnosti čuvanja tajne u potpunosti odgovoreno na 143 zahteva, dok će preostali zahtjevi "biti rješeni u najskorijoj budućnosti", navodi se u saopaštenju.
Bramerc, koji je došao u veoma delikatnom trenutku za Srbiju i za EU, pred dolazak u Beograd nije želio da daje nikakve izjave, a prema najavama, njegovo jedino obraćanje novinarima, bez mogućnosti postavljanja pitanja, jeste poslije razgovora sa tužiocem Vukčevićem u Specijalnom sudu.
Portparolka Tužilaštva Olga Kavran navela je ranije u izjavi Tanjugu da činjenica da će Bramerc posjetiti Srbiju "ne mora da bude povezana sa iznošenjem nove procjene" o saradnji naše zemlje, koja je jedan od uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Visoki funkcioneri EU, medju kojima prednjači komesar za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana, zalažu se za što skorije potpisivanje tog sporazuma sa Srbijom.
Ovakav plan, medjutim, trenutno koče pojedine države, a prije svega Holandija, koja insistira na prethodnom potpunom ispunjavanju saradnje Beograda sa Haškim tribunalom, mada bi prema posljednjim, nepotvrdjenim izveštajima, ta zemlja mogla da pribjegne nekoj vrsti solomonskog rješenja tako da ne odustane od svog stava, ali da ne koči potpisivanje sporazuma.
Od Bramercove procjene zavisi da li će Tribunal dati pozitivan izveštaj, za razliku od posljednjeg takvog izvještaja, koji je podnijela njegova prethodnica Karla del Ponte, lane u decembru, u kojem je navedeno da Srbija ne zadovoljava uslove za pozitivnu ocjenu, te da ne treba žuriti ni sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Svoj prvi izveštaj SB UN, tužilac Bramerc će u pisanom obliku podnijeti sredinom maja, a početkom juna će izvještaj predstaviti govorom pred Savjetom u Njujorku.
Bramerc je već posjetio Zagreb, krajem februara, i Sarajevo, početkom marta.
(agencije/MONDO)