Učiteljica Rada Višnjić narednih šest mjeseci biće vršilac dužnosti direktora Osnovne škole „Jugoslavija” u Baru, objavio je Portal Bar.
Rješenje o imenovanju Višnjić potpisala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.
„Ne dajem informacije”, kratko je Višnjić kazala.
Prema rješenju koje je objavljeno na društvenim mrežama, Višnjić se, kao diplomirana učiteljica, imenuje za vršioca dužnosti direktora OŠ „Jugoslavija“ u Baru, na period od šest mjeseci, počev od 12. jula 2021. godine.
Istovremeno, prema obrazloženju rješenja, dosadašnja direktorica Biljana Vukmanović, profesorica srpske književnosti i jezika, razriješena je dužnosti.
Protiv Višnjić je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku.
Tada je dobila uslovni otkaz. Fotografija učenika koji u rukama drže iscrtane trobojke objavljena je na društvenoj mreži Fejsbuk.
U jesen prošle godine je, nakon što je preko vajber grupe pozivala učenike V-2 odjeljenja na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru, dobila otkaz.
"Postupak je sproveden u skladu sa Zakonom, o čemu svjedoči zapisnik Inspekcije rada o izvršenom inspekcijskom pregledu, čiji je subjekat nadzora bila OŠ "Jugoslavija", odgovorno lice direktor ustanove, a na osnovu inicijative za vanredni nadzor upućene od strane Višnjić. Tokom postupka za utvrđivanje odgovornosti, shodno zakonskoj proceduri, strana u postupku se usmeno izjasnila, a potom su utvrđene činjenice koje nedvosmisleno potvrđuju da je Višnjić načinila težu povredu radne obaveze iz člana 37, stav 1, tačka 3 Opšteg kolektivnog ugovora", kazala je tada bivša direktorica Biljana Vukmanović.
Na izricanje mjere, kako je dodala, "uticalo je prethodno ponašanje Višnjić i prethodno izrečena mjera".
"Kao direktor javne vaspitno-obrazovne ustanove u obavezi sam da, shodno funkciji koja mi je povjerena, poštujem zakonske odredbe kada su u pitanju rad škole i prava učenika, jer je shodno članu 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano da "u javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javnovažećeg obrazovnog programa obrazovanje i vaspitanje je svjetovnog karaktera. U ustanovi iz stava 1 ovog člana nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole", saopštila je tada Vukmanović.
Iz tadašnjeg resora prosvjete kazali su tada da je pozivom učenicima da dođu na moleban, učiteljica Rada Višnjić „drsko i bezobrazno zloupotrijebila i ugrozila djecu i nije joj mjesto u prosvjeti”.
"Višnjić je, pozivom đaka na moleban, na najbrutalniji mogući način ponovo uvela vjersku i političku indoktrinaciju u školu, prekšila svaki zdravorazumski moralni kodeks i, usred epidemije drsko, bezobrazno i što je najgore - sa namjerom, ugrozila zdravlje djece pozivima na javni vjerski skup", kazali su iz Ministarstva, na čijem je čelu tada bio Damir Šehović.
Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković u mišljenju o drugom slučaju u kojem je učiteljica ulcinjske OŠ „Boško Strugar“ objavila fotografiju učenika sa simbolom albanske zastave, osvrnula se tada i na slučaj Rade Višnj
“Podsjećamo da je u jednom sličnom postupku protiv učiteljice koje je objavila fotografiju djece na društvenoj mreži, obrazovno-vaspitna ustanova u kojoj je zaposlena preduzela je radnje i mjere shodno zakonskim propisima. Naime, djeca su crtala štrumfove na zastavi sa tri boje (kakve je nekada imala Republika Crna Gora), sačinila i objavila njihovu zajedničku fotografiju u društvenim medijima, što je za posljedicu imalo pokretanje postupka protiv učiteljice. U oba slučaja, koja su svakako slična, objavljena je fotografija djece na društvenim medijima, povezana sa simbolima koji nijesu zvanični državni, koja je izazvala reakciju šire javnosti. Međutim, postupanje organa je u potpunosti različito”, uporozila je tada Mijušković.
Ona je u mišljenju navela i da se u osnovnoj školi, naročito u nižim razredima, ne treba vršiti promocija religijskih ili nacionalnih događaja, kao i simbola koji mogu stvoriti osjećaj uvrijeđenosti za bilo koju etničku grupu, a koji djeca tog uzrasta u suštini i ne razumiju.
ić.