Eventualni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i bilo kojom drugom svjetskom finansijskom institucijom ne treba isključivati”, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić i dodao da svjetska praksa ne poznaje sličnu situaciju.
On ne spori da crnogorska ekonomija može upasti u recesiju, kako smatraju MMF i Svjetska banka (SB), ali je uvijek skeptičan prema modelskim procjenama rasta i pada ekonomije u budućnosti, pišu Dnevne novine.
Kostić je ocijenio da Vlada postupa odgovorno i krizom upravlja na kvalitetan način, odnosno, vodi računa o pravednosti donijetih mjera.
On je rekao da su se ekonomisti na sastanku sa Vladom saglasili sa konceptom ekonomskih mjera koje je izvršna vlast donijela kao način odgovora na krizu, kao i onima koje se namjeravaju donijeti uz izvjesna lična nijansiranja svakog od njih.
“Uz to, upoznali smo se sa ozbiljnim objektivnim ograničenjima koja stoje na putu realizaciji namjeravanog odgovora na krizu i u skladu sa tim, na potrebu neophodne akcije i uključenosti svih društvenih činilaca u njeno rješavanje”, rekao je Kostić.
Pored toga, kako je dodao, razmatrali su u naznakama viziju budućeg društveno-ekonomskog razvoja države kao i nominovanja ključnih sektora budućeg rasta i razvoja.
“Konačno, potreba za sličnim susretima u budućnosti i za komunikacijom na operativnom nivou je označena kao potencijalno dobra i korisna praksa”, kazao je Kostić.
On je rekao da Vlada postupa vrlo posvećeno i odgovorno, krizom upravlja na kvalitetan način i što je posebno važno, vodi računa o pravednosti donijetih mjera.
“Ono što sam rekao na sastanku ponoviću i ovdje. Više sam nego zadovoljan izuzetno brzim i efikasnim odgovorom Vlade, prvim setom mjera. Mislim da je rijetko kad do sada bilo koja naša vlada tako brzo i efikasno reagovala na neki događaj. U datim okolnostima nije manje važna pravovremenost mjera od njihovog sadržaja”, dodao je Kostić.
Prema njegovim riječima, mjere su ispravno koncipirane i targetirale su likvidnost i očuvanje radnih mjesta, što je od suštinske važnosti, a takođe je neobično važno da su mikro, mala i srednja preduzeća u prvom planu kao ključni stvaraoci dohotka u državi.
“Vlada radi u izuzetno uskom manevarskom prostoru, malo instrumenata ima na raspolaganju, suštinski samo fiskalne mjere, a ta jednostranost znači da bi bilo jasnije - plaćaju se obaveze, pri tome se trenutno ne prihoduje ništa ili gotovo ništa, a uz to treba da se pomogne privredi i građanima”, objasnio je Kostić.
Kada je riječ o zaduživanju, Kostić smatra da mnogi koji koncipiraju mjere u salonskim uslovima gube iz vida operativnu komponentu i problem koji ona nosi, a to je da odmah trebaju obezbijediti sredstva i pomoći.
“Sredstva se mogu obezbijediti u nekom kasnijem roku, ali ako ih nemate sad štetu ne možete popraviti. Sa užasom ove dimenzije suočile su se najbogatije zemlje svijeta”, dodao je Kostić.
On je kazao da bi, kada bi mjere mogle biti snažnije i eventualno više horizontalne, bilo bolje.
“Ali, radite sa onim sa čime raspolažete. Ne možemo ignorisati činjenice. Alternativa je zavaravanje”, dodao je Kostić.
Sa drugim setom mjera, kako smatra, pomalo se kasni.
“Ali je, opet, obezbjeđivanje konsenzusa od velike važnosti radi homogenizacije društva. Za treći dio mjera se nadam da će biti podstičućeg a ne očuvajućeg karaktera”, dodao je Kostić.
Prema njegovim riječima, svjetska ekonomija će ako kriza potraje skliznuti u recesiju.
“Naravno i naša. Dakle, sve je moguće. Zavisi od trajanja pandemije. Što se tiče eventualnog aranžmana sa MMF i bilo kojom drugom svjetskom finansijskom institucijom, apriori ne treba ništa isključivati jer svjetska praksa ne poznaje sličnu situaciju”, kazao je Kostić.
"Treba ipak reći da se i MMF tokom vremena transformisao u manje rigidnu organizaciju, koja je nekad nametala jaka socijalna ograničenja državama i nerijetko griješila zbog toga, pa na taj način i bila označen kao izbor iz nužde. Danas je, ipak, drugačija organizacija pa je ne treba unaprijed isključiti pod uslovom da to ne znači gubljenje kormila upravljanja", zaključio je Kostić.