U barskom naselju Zaljevo vodi se grčevita borba za očuvanje ostataka ranohrišćanske bazilike i groblja.
Na placu u barskom naselju Zaljevo, na kojem se nalaze ostaci ranohrišcanske bazilike, već izvjesno vrijeme odvijaju se građevinski radovi kojima će ovaj vrijedan arheološki lokalitet biti trajno izgubljen!
Plac sa ostacima crkve iz VI vijeka nalazi se uz magistralni put Bar-Ulcinj, 300 metara prije tunela Ćafe, kuda je prije tri godine trebalo da prođe i instalacija Regionalnog vodovoda, ali je upravo zbog vrijednog arheološkog nalaza ova parcela zaobiđena!
Radovi, kako saznajemo, nisu u potpunosti zaustavljeni uprkos tome što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela rešenje kojim se na ovoj parceli nalaže privremena obustava radova do sprovođenja zaštitnih arheoloških istraživanja.
FOTOGALERIJA:
Riječ je o ostacima drevne crkve čije je temelje prošlog mjeseca svojim tijelom branio mještanin Tahir Alibašić kada su „neimari“ pokušali da je zatrpaju šutom.
Nakon toga uslijedile su brojne urgencije sa stručnih adresa i NVO da se prekinu radovi. Nakon dopisa kustosa Zavičajnog muzeja u Baru i Starog grada arheologa Mladena Zagarčanina, Uprava za zaštitu kulturnih dobara formirala je komisiju koja je imala zadatak da utvrdi činjenično stanje i sačini o istom izvještaj.
Komisija u kojoj su bili arheolog Petra Zdravković, arhitekta Milan Jovićević i konzervator Sanja Šoljaga utvrdila je da se na terenu vrše radovi teškom mehanizacijom te da se u rasutoj zemlji vide djelovi grobnih konstrukcija i pravilno tesanog kamenja za koje se vjeruje da su ostaci ranohrišćanske crkve.
Ovi arheološki ostaci nalaze se na katastarskoj parceli br. 2467 u Zaljevu, u vlasništvu Tidže Nuho Marinović.
Riječ je, inače, o crkvi koju spominje u svom kapitalnom djelu „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“ čuveni arheolog, etnolog i istoričar Pavle Rovinski. Posebnu pažnju posvetio joj je i arheolog Đurđe Bošković u monografiji „Stari Bar“ u kojoj navodi da se mještani na tom mjestu još početkom 20. vijeka iskopali ostatke crkve. Poznati arheolog smješta crkvu okvirno u kasnoantički-ranovizantijski period.
Crkvu su prilikom arheološkog rekognosciranja evidentirali i arheolozi Omer Peročević i Olivera Velimirović Žižić koji su zapisali da je nekadašnji vlasnik zemljišta na kojem se nalaze tragovi bazilike Mirto Barović ispričao da je crkva bila sazidana na hridini zaljevskog polja, uzidana od pritesnog kamena u malteru, dok su grobnice oko nje bile sazidane od velikih opeka odnosno „tegula“.
U cilju zaštite ostataka crkve, kustos Zavičajnog muzeja u Baru i Starog grada arheolog Mladen Zagarčanin uputio je dopis Upravi za zaštitu kulturnih dobara u kojem je naveo da je
na ovom mjestu primijetio apsidu crkve i nekoliko grobova vršeći nadgledanja terena prilikom izgradnje regionalnog vodovoda.
Gorepomenuta stručna komisija je nakon evidentiranog donijela mišljenje da u skladu sa članom 88 Zakona o zaštiti kulturnih dobara potrebno donijeti rešenje kojim će se radovi privremeno obustaviti i obaviti zaštitna arheološka istraživanja.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara je nakon dopisa arheologa Mladena Zagarčanina i mišljenja stručne komisije ovakvo rješenje i donijela ali to nije bilo dovoljno da se u potpunosti zaustave radovi na parceli na kojoj se nalaze ostaci ranohrišćanske bazilike i grobovi iz tog perioda.
O ovom rješenju obaviješteni su Ministarstvo kulture, Narodni muzej, Kulturni centar u Baru ali i vlasnica parcele na kojoj se izvode građevisnki radovi Tidža Marinović.
Iz pouzdanih izvora saznajemo da se, uprkos, rešenju o privremenoj zabrani, na parceli svakodnevno u smanjenom intezitetu obavljaju građevinski radovi, odnosno da se istovara šut.
Stanje na terenu svakodnevno, međutim, prate članovi lokalne NVO koji o tome obavještavaju građevinsku inspekciju od koje se očekuje da naloži izvršitelju građevinskih radova da ukloni nasuti materijal.