Prijemni na master studijama uređivaće fakulteti

pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović u intervjuu za Pobjedu kazala je da su uslovi za upis jasni, vrednovaće se njihov uspjeh sa osnovnih studija, a polagaće i prijemni ispit koji će da pripremaju fakulteti.

Ova novina propisana je reformisanim studijama koje se od 2017. godine odvijaju na način da osnovne studije traju tri godine, potom master dvije i doktorske tri. Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović rekla je da je uvjerena da će kadar koji se školuje po novom sistemu biti prepoznat kao izuzetno kvalitetan, a u razgovoru za naše novine, takođe, je govorila o tome koliko su zadovoljni primjenom softvera protiv plagijarizma koji su nabavali prije dvije godine, koji su to izazovi sa kojima se suočavaju, kao i kakvo je, na kraju, stanje u oblasti visokog obrazovanja.

Ove studijske godine upisuje se posljednja generacija na specijalističkim studijama koje se ukidaju od sljedeće godine, jer počinje da se primjenjuje dvogodišnji master program (3+2+3). Najavljeno je ranije da će kandidati za novi master program morati da polažu prijemni ispit. Je li izvjesno kako će da izgledaju ti testovi i koje su to ključne karakteristike dvogodišnjeg master programa?

KURPEJOVIĆ: Od studijske 2020/21. godine počinje i implementacija dvogodišnjih master studija, po reformisanom modelu 3+2+3. Ono što je bitno istaći jeste da ćemo po prvi put imati besplatne master studije na javnim ustanovama visokog obrazovanja, dok su osnovne studije već od studijske 2017/18, takođe, besplatne. Ovo, zapravo, znači da je već oko 7.000 studenata imalo do sada priliku da besplatno upiše osnovne studije, i time stekne visoko obrazovanje koje zavisi isključivo od njihovog uspjeha u ranijem školovanju, a ne i njihovih finansija. Cijenim da je ovo pristup koji pokazuje da država jeste spremna na ozbiljna ulaganja da bi dobila kvalitetne kadrove.

Upis na master akademske i primijenjene studije vršiće se na konkurentskoj osnovi u skladu sa rezultatima postignutim na osnovnim ili primijenjenim studijama (obima najmanje 180 ECTS) i prijemnom ispitu u skladu sa zakonom i statutom ustanove. Sadržaj, način i postupak polaganja prijemnog ispita i bliže kriterijume i njihovo vrednovanje, kao i način i postupak, i nivo usaglašenosti studijskih programa osnovnih studija za upis u prvu godinu master studija, utvrdiće se aktom ustanove.

Cilj dvogodišnjih master studija je bolji odgovor na potrebe poslodavaca u dijelu potrebnih znanja, vještina i kompetencija, kao i bolja mobilnost crnogorskih studenta, jer specijalističke studije nijesu davale dovoljnu prepoznatljovost našim studetima u drugim zemlajama, koje su primjenjivale upravo model 3+2+3.

Novi model studiranja uvedenje 2017. godine. Iako je vjerovatno rano da se iznose detaljnije analize tog programa, možete li da kažete kako ste zadovoljniji ijeste li, možda, zapazili nešto što bi trebalo mijenjati?

KURPEJOVIĆ: Novi model studiranja uveden je ne kao proizvod opštih promišljanja pojedinaca, već kao rezultat analize i prije svega činjenice da upravo po novouvedenom modelu funkcioniše većina evropskih zemalja. Dakle, ako je ubjedljiva većina zemalja u Evropi prepoznala sistem 3+2+3 kao najkvalitetniji, to znači da će sjutra i našim studentima biti neuporedivo lakše da nastave školovanje i usavršavanje u nekoj od evropskih zemalja, i generalno će imati mnogo povoljniju poziciju upravo zbog uporedivosti kvalifikacija.

Naravno, potrebno je sačekati da izađe prva generacija, kako bismo i od samih poslodavaca dobili inpute o kvalitetu njihovog angažmana, ali uz činjenicu da je uvedena praksa na sve fakultete, te gore navedene podatke o novom modelu studiranja, ja sam uvjerena da će kadrovi koji se školuju po novom sistemu biti prepoznati kao izuzetno kvalitetni.

U dijelu ocjene će nam svakako pomoći analize precepcije poslodavaca o visokom obrazovanju koje smo sproveli u prethodnom periodu, kao i studije praćenja diplomiranih studenata, uz pomoć kojih ćemo moći da uporedimo znanja, vještine i kompetncije, kao i iskustva diplomiranih studenata koji su završili studije po starom, odnosno novom modelu studija.

Ministarstvo prosvjete prije dvije godine nabavilo je softver za utvrđivanje eventualnih plagijata koji mogu da koriste i privatni univerziteti i fakulteti, kada je i potpisan ugovor sa američkom kompanijom Turnitin LLC, a koji ističe ove godine. Ako je ugovor već istekao, jeste li ga produžili i na koji način?

KURPEJOVIĆ: Ugovor još nije istekao, i ono što je bitno je da postoji interesovanje ustanova da bude produžen kako bi obezbijedili kontinuitet u promociji i zaštiti akademskog integriteta.

Ustanove su kroz ovaj ugovor dobile mogućnost da vrše provjeru radova za koje ocijene da je potrebno, i na taj način spriječe eventulane plagijate i ostavarivanje prava po osnovu istih. Softver je obezbijeđen kroz HERIC projekat, koji je finansiran iz kredita Svjetske banke i samo je jedna od aktivnosti koja treba da doprinese unapređenju stanja u oblasti akademskog integriteta i kvaliteta u visokom obrazovanju.

Izradi zakona i obezbjeđenju sfovera prethodila je i analiza o plagijarizmu u Crnoj Gori, koja je i rezultirala određenim preporukama kao što je nabavka softvera.

Jeste li ste zadovoljni kako se koristi taj softver i kako tumačite ocjene dijela javnosti koja zamjera što program ne prepoznaje preklapanja sa radovima na engleskom jeziku, već samo preklapanja radova urađenih na našem jeziku?

KURPEJOVIĆ: Navedeni softver je jedan od najsavremenijih, koji koristi izuzetno veliki broj zemalja i koji ima velike kapacitete za otkrivanje plagijata. No, on je istovremeno samo sredstvo pomoću kojeg se utvrđuje plagijarizam, nikako i jedini mehanizam koji stoji na raspolaganju za ovu pojavu. Jer da je tako, ne bi se formirale komisije za provjeru radova već bi se rad samo provjeravo preko softvera. Dakle, softver treba da pomogne ustanovi i komisijama da izvrše provjeru u dijelu preklapanja radova, cijeneći i druge okolnosti.

Dodatno, osim ovog softvera postoje i drugi programi koji se besplatno mogu koristiti, a služe takođe za provjeru radova na plagijate.

Mišljenja sam da su nabavka i koršćenje softvera urodili plodom i da se sada više pažnje posvećuje samoj obuci studenata i metodologiji pisanja radova, kao i povećanju njihove odgovornosti za radove koje brane, odnosno objavljuju. Cilj donošenja zakona i nabavke softvera je prvenstveno prevencija svih oblika kršenja akademskog integriteta i uticanje na svijest o štetnosti ovih pojava.

Kako ocjenjujete stanje u oblasti visokog obrazovanja na skali od jedan do deset, štoje najbolje, a što najgore?

KURPEJOVIĆ: Kao neko ko je u Ministarstvu prosvjete već duži period posvećen oblasti visokog obrazovanja, znam koliko je taj sistem kompleksan, i koliko svaki njegov segment zaslužuje posebnu pažnju.

Sa druge strane, u svakom momentu pratimo stavove poslodavaca i njihove ocjene, potrebe studentata i ustanova, kao i najbolje preporuke EU u ovoj oblasti. Tako, na primjer, u istraživanju o percepciji poslodavaca o visokom obrazovanju, neki od osnovnih zaključaka jesu da ubjedljiva većina poslodavaca, njih 80 odsto, smatra da je fakultetsko obrazovanje u velikoj mjeri relevantno, a manje od 1 odsto poslodavaca cijeni da visoko obrazovanje nije relevantno. Pod ,,indeks relevantnosti“ se podrazumijeva mjerenje koliko je za razvoj određenih vještina i kompetencija odgovorno visoko obrazovanje i kako trenutno poslodavci vide te kompetencije.

Većina poslodavaca smatra i da su visokoškolci sposobni da rade za njih, s tim da procjenjuju da je od posebne važnosti u narednom periodu znanje stranih jezika, tzv. meke vještine i praksa, te dalje jačanje podrške nakon završetka studija, na čemu radimo. Dodatno, u periodu između dva istraživanj a došlo do porasta broja poslodavaca koji su zaposlili visokoškolce i planiraju da ih zapošljavaju u budućnosti, kao i poslodavaca koji ih nijesu zapošljavali, ali sada planiraju.

Dakle, jasno je da naš visokoobrazovni sistem ima kvalitet, ali da takođe, kao uostalom i svaka druga oblast, zahtijeva konstantan rad na unapređenju. Uz besplatne studije, te novouvedenu praksu na fakultetima, vjerujem da će tako i biti.

Odbijeno priznavanje skoro 100 srednjoškolskih i visokoškolskih diploma

Ministarstvo prosvjete priprema zakon kojim će se, pored ostalog, regulisati provjera inostranih diploma. Koliko ste otkrili falsifikovanih diploma u toku dosadašnjeg Vašeg rada, sa kojih visokoobrazovnih ustanova uglavnom stižu i ima li ih u Crnoj Gori?

KURPEJOVIĆ: Sistem priznavanja i kontrole inostranih diploma biće pooštren, na način što će, pored dosadašnjih procedura koje ostaju na snazi, komisije upoređivati strane kvalifikacije i ishode učenja sa domaćim. Osim toga, posebna pažnja pri priznavanju biće posvećena uključenosti praktične nastave, ali i poziciji fakulteta koji je izdao diplomu na međunarodno priznatim rang-listama.

I ranije smo saopštavali, cilj je zaštita malog crnogorskog tržišta od nekvalitetnih diploma, uz napomenu da ništa od navedenog ne podrazumijeva zastoj u procedurama priznavanja, već samo detaljniji i temeljniji pristup.

Ovo istovremeo znači da će se u narednom periodu dostavljati i neka druga dokumenta kojima će se potvrditi i praktična nastava, način i model studiranja, odnosno uz pomoć kojih će se moći ispratiti cjelokupan proces obrazovanja kandidata.

U prethodne dvije godine odbijeno je preko 60 zahtjeva za priznavanje visokoškolskih diploma. Uglavnom zato što je postojala sumnja da se radilo o falsifikovanoj ispravi ili je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi. Takođe je u tom periodu odbijeno i priznavanje 30-ak diploma srednjoškolskih ustanova i podnesen isto toliki broj krivičnih prijava. Ukupno je, kad sumiramo, odbijeno priznavanje skoro 100 srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.

Slučaj profesorice Lakićević Đuranović

Posljednji slučaj u kom je vanredna profesorica Pravnog fakulteta Bojana Lakićević Đuranović optužena da je plagirala svoj rad pokazao je da nadležni različito tumače zakonsku regulativu. Sa Univerziteta Crne Gore poručili su da je to isključivo posao za etički komitet, jer je rad objavljen u jednom inostranom časopisu, u Srbiji. Kritikovali su Ministarstvo prosvjete što kasni sa osnivanjem ovog tijela, uz napomenu da je trebalo da bude formirano do 25. juna. Odgovorili ste im da UCG i, mimo etičkog komiteta, ima prostora da se bavi tim predmetom. Kako je moguće da različito tumačite zakon i propise?

KURPEJOVIĆ: Crna Gora je prva zemlja koja je pitanje akademskog integriteta uredila posebnim zakonom. Sada su u toku prvi koraci na impementaciji zakona, odnosno uspostavaljanje novih tijela i izrada podazakonskih propisa, kao i usklađivanje postojećih akata ustanova visokog obrazovanja sa Zakonom o akademkom integritetu.

Bitno je pomenuti da je u toku javni poziv za izbor članova etičkog komiteta, koji će se, između ostalog, baviti i utvrđivanjem kršenja akademskog integriteta van Crne Gore.

Pravnog vakuma nema, već se do usvajanja novih propisa primjenjuju postojeći.

Izazovi u visokom obrazovanju

Koje su to sljedeće ključne aktivnosti na polju visokog obrazovanja na kojima će raditi Ministarstvo prosvjete?

KURPEJOVIĆ: U narednom periodu ćemo, kao sam već pojasnila, raditi na novom zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava kojim će se pooštriti kriterijumi priznavanja kako bi zaštitili crnogorsko tržište od manje kvalitetnih diploma, ne blokirajući, naravno, pritom proces priznavanja. Očekuje nas i izrada nove strategije visokog obrazovanja u četvrtom kvartalu. I ono što je, naravno, kontinuirana aktivnost jeste kvalitetna implemetacija praktične nastave.

U toku je i poziv za izbor članova etičkog komiteta i usklađivanje drugih akata sa Zakonom o akademskom integritetu. Ovaj posao cijenim veoma važnim, jer, komitet, kao krovno tijelo u oblasti akademskog integriteta, zaista mora biti demonstracija kvaliteta. Kako i sami kriterijumi za izbor članova komiteta kažu, za člana/icu etičkog komiteta može biti izabrano lice koje ima akademsko, odnosno naučno zvanje, radno iskustvo u određenoj naučnoj oblasti, nagrade/priznanja/dostignuća u oblasti svoje ekspertize, članstva u relevantnim tijelima iz oblasti visokog obrazovanja i nauke, te po pravilu, znanje jezika.

U svakom slučaju pred nama je period pun izazova, koji treba da rezultira daljim unapređenjem kvaliteta i prepoznatljovosti crnogorskog sistema viskog obrazovanja. Ovdje kao bitno ističem i sinergiju/saradnju sa ustanovama visokog obrazovanja i drugim relevantnim institucijama, sa kojima i sarađujemo na izradi svih strateških i zakonodavnih akata.