Crna Gora je napredovala za tri mjesta, te se našla na 50. poziciji u ovogodišnjem Indeksu prekinutog djetinjstva, koji je organizacija Save the Children objavila uoči obilježavanja Međunarodnog dana djeteta, 1. juna
Kako je saopšteno iz te organizacije, Singapur se nalazi na vrhu Indeksa, kao zemlja koja najbolje štiti i brine se za svoju djecu, dok je Centralnoafrička Republika najlošije pozicionirana. Generalno, jedno od četvoro djece u svijetu je i dalje uskraćeno za sigurno i srećno djetinjstvo, a djeca koja žive na područjima zahvaćenim konfliktima ili koja su bila prisiljena da napuste svoje domove zbog konflikta su među najuskraćenijima.
“Najmanje 280 miliona djece u svijetu danas ima bolju šansu da odraste zdravo, obrazovano i sigurno nego što je to bio slučaj u bilo kojem trenutku u toku dvije protekle dekade”, pokazuje novi izvještaj Save the Children.Treću godinu zaredom, Indeks prekinutog djetinjstva rangira 176 zemalja svijeta po tome gdje je djetinjstvo najmanje, a gdje najviše ugroženo.
“Na ovogodišnjem Indeksu prekinutog djetinjstva, Bosna i Hercegovina (BiH) zauzela je 38. poziciju i u odnosu na prošlu godinu napredovala za jedno mjesto. Srbija se nalazi osam mjesta iza, na 46. poziciji, gdje je bila i 2018. godine. Najlošije pozicionirana zemlja regiona je Albanija, koja se nalazi na 61. mjestu, ali je i zemlja koja je najviše napredovala u regionu, u odnosu na prošlogodišnje 77. mjesto. Prethodne dvije godine, Slovenija je dijelila prvo mjesto, dok ove godine dijeli treće sa Norveškom”, navode u Save the Children.U 2000. godini, 970 miliona djece ostalo je bez djetinjstva usljed događaja koji su mijenjali njihove živote, poput dječijih brakova, ranih trudnoća, isključivanja iz obrazovanja, bolesti, neuhranjenosti i nasilnih smrti. Taj broj danas je smanjen na 690 miliona – što znači da je život za 280 miliona djece bolji nego što bi bio prije dvije decenije. Izvještaj pokazuje kako su se okolnosti za djecu popravile u 173 od 176. zemalja.
“To znači da je danas 4,4 miliona manje dječijih smrti na godišnjem nivou, 49 miliona manje neuhranjene djece, 130 miliona više djece u školi, 94 miliona manje djece prisiljene na rad, 11 miliona manje djevojaka prisiljenih na ranu udaju, tri miliona manje tinejdžerskih trudnoća i 12.000 manje ubistava djece godišnje”, ističu u toj organizaciji.
Od osam uzroka koji prekidaju djetinjstva koje izvještaj obuhvata, raseljavanje usljed konflikta je jedini koji je u porastu, sa 30,5 miliona više prisilno raseljenih lica danas nego što je to bilo 2000. godine, što predstavlja povećanje od 80 odsto.