Građani će od naredne godine ići u penziju sa 61 godinu života i 40 godina radnog staža, dok je starosna granica za sticanje prava na penziju zaustavljena na 66 godina starosti za muškarce i 64 za žene, piše Pobjeda.
Predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja i sindikata dogovorili su i da se za prosjek penzije isključi jedna četvrtina najlošijih, nevezanih godina.
Penzija od 40 godina radnog staža uslovljena je sada sa 61 godinu, a ne 65 kako je u početku bilo u izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
Kako piše list, sindikati i Ministarstvo su postigli dogovor, pa najavljenih protesta i peticije za raspisivanje državnog referenduma neće biti, a razgovori o drugim predlozima se nastavljaju.
Vlada popustila, u penziju ćemo ići ranije
Generalni sekretari oba sindikata su se složili da se socijalni dijalog u Crnoj Gori poboljšao u posljednje dvije godine i da daje rezultate. Prvi put su dvije sindikalne centrale zajedno i odlučno stale iza zahtjeva.
Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG), Duško Zarubica, rekao je da se očekuje da sjednica Socijalnog savjeta bude održana tokom naredne sedmice.
"Nakon toga će izmjene i dopune Zakona o PIO biti usvojene na Vladi, a potom poslate u Brisel”, kazao je Zarubica.
On je napomenuo da razgovorima ne mogu da budu zadovoljni jer nijesu 100 odsto ispunjeni njihovi zahtjevi, dodajući ipak da je uloga socijalnog dijaloga i pregovaranja da sve strane pomalo ili jednako budu nezadovoljne.
“Ovo je prvi put da su dvije sindikalne centrale u početku stale zajedno i odlučno iza zahtjeva i to je ono što je uslovilo rezultat”, smatra Zarubica.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, saopštio je da su imali dosta dinamične razgovore i jednu opsežnu kampanju prije toga.
“Činjenica je da smo se u našim sugestijama koje smo uputili Ministarstvu fokusarili na četiri predloga. Nastavak razgovora o drugim predlozima je bio uslovljen time ako se oko ova četiri nađe kompromisno rješenje. Mislim da smo uspjeli da nađemo kompromis u vezi toga”, ocijenio je Keković.
On je objasnio da je 40 godina staža osiguranje za odlazak u starosnu penziju, sa kumulativnim uslovom sa 65 godina, bilo u početnom tekstu zakona, dok su ostala tri predloga novine.
“To je nešto što su sindikalne centrale tražile i to su negativni efekti reforme iz 2003. godine. Po toj reformi sve godine rada ulaze u osnovicu, a sada smo uspjeli da izbacimo jednu četvrtinu tih nevezanih, najlošijih godina”, kazao je Keković.
Prema njegovim riječima, drugo što je donijela reforma iz 2003. godine je povećanje starosne granice na 67 godina.
“Mi smo uspjeli da to zaustavimo na 66 godina za muškarce i 64 za žene”, precizirao je Keković.
On je saopštio da je važno objasniti da svaka građanka i građanin mogu da rade do 67 godina, što je propisano Zakonom o radu, dok te starosne granice ostavljaju mogućnost ukoliko želi da se prije 67 godine ostvari pravo na penziju.
“Takođe je značajno da najnižu penziju povećamo, jer je ovakav penzioni sistem nesvrsishodan. Razgovori se nastavljaju o drugim sugestijama, sada u atmosferi koja je relaksiranija”, poručio je Keković.
On je saopštio da će imati još jednu rundu razgovora o preostalim zahtjevima, a onda se ide na sjednicu Socijalnog savjeta gdje će i poslodavci kao socijalni partner dati konačnu riječ o svemu.
Vlada je, kako je podsjetio, planirala da zakon stupi na snagu početkom naredne godine.