Pomeranjem kazaljki na časovnicima za sat unapred, na 3.00 sata, noćas u 2.00 časa poslije ponoći počelo je ljetnje računanje vremena.
Na osnovu Zakona o računanju vremena, ljetnje računanje vremena u ovoj godini počelo je poslednje nedjelje marta tako što se vreme u 02.00 časa pomeranjem kazaljki za sat unapred računa kao 03.00 časa.
Prema važećem zakonu, letnje računanje vremena u Srbiji počinje poslednje nedjelje u martu, a završava se poslednje sedmice u oktobru.
Cilj pomjeranja vremena uglavnom je ušteda električne energije. Ljetnje računanje vremena je kod nas prvi put uvedeno 27. marta 1983. godine.
Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u poslednjoj sedmici septembra na osnovu odluka koje je donosila vlada, a prije četiri godine je donijet novi zakon u toj oblasti i ljetnje računanje vremena usklađeno sa Evropskom unijom.
"Službeno vrijeme" u svijetu pomjera se unapred u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promjenama.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 70-ih godina, čime se "produžava" dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve evropske zemlje koriste ljetnje vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države.
Na sjevernoj hemisferi letnje vreme počinje poslednje nedelje u martu ili prve nedjelje u aprilu.
Pomeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi uzrokovalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetnje i zimsko vreme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj hemisferi.
Od 2002. godine zemlje EU, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg vremena bude poslednje nedjelje u martu a završetak poslednje sedmice u oktobru.
Island je jedina evropska zemlja koja ne pomjera satove.
Na južnoj hemisferi početak i kraj ljetnjeg vremena je obrnut u odnosu na sjevernu.
Većina modernih računarskih operativnih sistema ima mogućnost automatskog prelaska na ljetnje računanje vremena.
Izrael je, primjera radi, do prije nekoliko godina mijenjao letnje vrijeme različito od ostatka svijeta, zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računarskih sistema nije mogla prelaziti na izraelsko ljetnje vrijeme.
Pojedini astronomi su, međutim, protiv pomjeranja kazaljki i vještačkog "produženja" dana, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
(Tanjug)