Pravnik Rimokatoličke crkve u Boki Kotorskoj Vladimir Marvučić upitao kako je moguće da katedrala Sv.Tripuna postane imovina države kad je postojala i prije nego je Crna Gora nastala.
Predstavnici Rimokatoličke crkve pridružili su se Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Islamskoj zajednici u kritikama Nacrta zakona o slobodi vjeroispovi jesti,
Za rimokatolike koji pripadaju Barskoj i Kotorskoj nadbiskupiji Nacrt je neprihvatljiv, nužno ga je mijenjati i prilagoditi svima, ocijenio je pravnik Vladimir Marvučić, prenijele su Vijesti.
Nacrt zakona o slobodi vjeroispovi jestie prihvatljiv je samo za Crnogorsku pravoslavnu crkvu i Jevrejsku zajednicu.
Za Hrvatsko nacionalno vijeće, HGI, sveštenstvo i poglavare Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori sporne su odredbe o zabrani “političkog djelovanja” vjerskih organizacija, njihovoj teritorijalnoj organizaciji, upisu u registar, objektima u kojima se može izvoditi vjerska poduka, te posebno, odredba zakona da su svi vjerski objekti izgrađeni prije 1. decembra 1918. državna svojina, navode Vijesti.
“Imamo primjedbe na neke norme koje su proglašene u tom Nacrtu, na primjer teritorijalna konfiguracija vjerskih zajednica... Ako bi se to doslovno shvatilo, naše dvije nadbiskupije ne bi više smjele biti pod jurisdikčijom, odnosno vrhovništvom Svete stolice, što je apsurdno. Kotorska biskupija bi imala problem, jer se ona nalazi pod Splitskom metropolijom, ali po predlogu ove norme mi smatramo da ni to ne bi bilo moguće”, rekao je Marvučić tivatskom “Dux radiju”.
On je naglasio i da sve hrišćanske crkve imaju pravo da se nazovu crkvama, dok naziv “vjerska zajednica” može odgovarati nekim drugim, ali katoličkoj i ostalim crkvama “svakako ne.”
“Smatramo da je potpuno ponižavajuće i neprihvatljivo da se tradicionalne vjerske zajednice moraju registrovati.
Mišljenja smo da se tradicionalne vjerske zajednice jednostavno moraju upisati u registar i prihvatiti”.
Marvučić je ocijenio da država Nacrtom sprovodi neku novu, revolucionarnu pravdu, konfiskaciju, nacionalizaciju, jer je predviđeno da sve što je sagrađeno do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca treba da se smatra svojinom Crne Gore.
“Sa time se ne slažemo, fer po tome, na primjer, katedrala Svetog Tripuna u Kotoru posvećena 1166. postaje imovina države koja u to vrijeme, kada je ona sagrađena, nije ni postojala