Nakon estetskog tretmana tokom kojeg im je ubrizgan botoks, pet pacijentkinja javilo se Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) sa simptomima koji odgovaraju kliničkoj slici botulizma, ozbiljnog zdravstvenog stanja koje nastaje djelovanjem botulinskog toksina.
Julija Kušnereva, koja je pacijentkinjama ubrizgavala botoks nabavljen mimo legalnih kanala i van zdravstvene ustanove, nije imala licencu za rad, ali ni rješenje o izjednačavanju strane diplome koje izdaje Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore.
Postupak priznavanja obrazovne isprave, odnosno izjednačavanja kvalifikacije, sprovodi se radi nastavka školovanja ili zapošljavanja u Crnoj Gori. Kako je potvrđeno “Vijestima”, Kušnereva se Medicinskom fakultetu UCG nije ni obraćala za izjednačavanje kvalifikacije.
Da je zahtjev podnijela, fakultet bi upoređivao studijski program koji je završila u Ukrajini sa odgovarajućim akreditovanim programom u Crnoj Gori. U slučaju utvrđenih suštinskih razlika, bila bi obavezna da polaže dopunske ili diferencijalne ispite.
Nakon estetskog tretmana tokom kojeg im je ubrizgan botoks, pet pacijentkinja javilo se Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) sa simptomima koji odgovaraju kliničkoj slici botulizma, ozbiljnog zdravstvenog stanja koje nastaje djelovanjem botulinskog toksina.
Iz KCCG-a su za “Vijesti” potvrdili da su četiri pacijentkinje zadržane na bolničkom liječenju, dok je jedna odbila predloženu hospitalizaciju.
“Kod pacijentkinja su registrovani malaksalost, osjećaj nedostatka vazduha, ptoza (spušteni kapci), zamagljen vid, suvoća usta, otežano gutanje i govor, dok je kod jedne pacijentkinje zabilježena i slabost gornjih ekstremiteta”, odgovorili su iz KCCG.
Zdravstveno stanje četiri hospitalizovane pacijentkinje trenutno je stabilno. Nije zabilježeno pogoršanje simptoma niti kliničke slike, a prema informacijama KCCG-a, juče popodne nije bio planiran otpust nijedne od njih.
Dodatnu zabrinutost izazvala je sumnja da je tokom tretmana korišćen preparat “Dysport”. Tome je doprinijelo i jučerašnje saopštenje crnogorskog Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), koji je upozorio da se ovaj lijek nalazi među preparatima za koje su prethodnih godina u više zemalja otkrivene falsifikovane serije.
Sa Medicinskog fakulteta UCG “Vijestima” je potvrđeno da u službenim evidencijama ne postoji ni zahtjev ni rješenje o izjednačavanju inostrane kvalifikacije na ime i prezime Julije Kušnereve.
“Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore vodi postupke izjednačavanja inostranih kvalifikacija nivoa obrazovanja sa odgovarajućim kvalifikacijama nivoa obrazovanja u Crnoj Gori, u okviru svoje nadležnosti, na osnovu Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i u skladu sa Pravilnikom Univerziteta Crne Gore o izjednačavanju inostrane kvalifikacije nivoa obrazovanja sa kvalifikacijom nivoa obrazovanja u Crnoj Gori na Univerzitetu Crne Gore”, saopštili su.
Ljekarska komora Crne Gore ponovila je da Kušnereva nije mogla da radi kao ljekar u Crnoj Gori, navodeći i da se prema domaćim propisima ne smatra ljekarom.
“Priznavanje strane diplome potvrđuje postojanje obrazovne isprave i stečenog nivoa obrazovanja, ali ne zamjenjuje izjednačavanje stručne kvalifikacije, eventualne dopunske ispite, stručni ispit, propisano poznavanje crnogorskog jezika i licencu nadležne komore”, naglasili su.
Iz Komore su istovremeno osudili pokušaje da se slučaj Kušnereve i sporni preparat botulinskog toksina predstave kao pitanje administrativnih propusta ili nedostatka dokaza o štetnosti lijeka. Naveli su da je Kušnereva, prema njihovim tvrdnjama, svjesno pružala zdravstvene usluge bez licence, dok je pacijentkinjama, kako tvrde, aplikovan preparat nezakonito unesen u Crnu Goru i nabavljen mimo kontrolisanog distributivnog sistema, bez pouzdanih dokaza o njegovom porijeklu, autentičnosti i ispravnosti.
Iz Komore su takođe ukazali da nije ispravno izjednačavati priznatu inostranu diplomu sa pravom na rad u Crnoj Gori. Istakli su i da činjenica da laboratorijskim analizama nije dokazano da je sporni preparat bio štetan sama po sebi ne znači da je dokazano da je bio bezbjedan.
Reakcija Ljekarske komore uslijedila je nakon odluke Osnovnog suda u Podgorici da odbije predloge Osnovnog državnog tužilaštva za određivanje mjera nadzora Draženu Lakićeviću i Juliji Kušnerevoj.
U rješenju koje se odnosi na Kušnerevu, sud je naveo da nema osnovane sumnje da je počinila krivično djelo nadriljekarstvo, uz obrazloženje da ima završeni medicinski fakultet i diplomu ljekara priznatu u Crnoj Gori.
Kada je riječ o Lakićeviću, sud je konstatovao da u spisima predmeta nema dokaza da je proizvod koji je prodavao bio škodljiv po zdravlje, niti dokaza koji bi ukazivali, do stepena osnovane sumnje, da je u tom pogledu postupao sa umišljajem.
Ljekarska komora je naglasila da postupak još nije pravosnažno okončan i da ne prejudicira eventualnu krivičnu odgovornost, o kojoj odlučuju nadležni organi. Ipak, iz Komore smatraju da dosadašnje tumačenje činjenica može poslati “izuzetno opasnu poruku” da se strana diploma može poistovjetiti sa pravom na rad, kao i da se lijek može nabavljati mimo ovlašćenih kanala ukoliko naknadno nije dokazano da je štetan.
Iz podgoričkog ODT-a saopšteno je da su uložili žalbu na odluku Osnovnog suda. Izviđaj je u toku, a tužilaštvo, kako su naveli, preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje kako bi se utvrdile odlučne činjenice.
Preparat “Dysport”, koji je Lakićević, prema navodima iz predmeta, nabavio ilegalnim putem, a Kušnereva potom aplikovala pacijentkinjama koje su nakon tretmana razvile simptome botulizma i završile na bolničkom liječenju, jedan je od ljekova za koje su posljednjih godina u različitim državama otkrivane falsifikovane serije.
Takvi slučajevi zabilježeni su u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj, Norveškoj, Danskoj, Grčkoj, Turskoj i na Kipru, dok je Svjetska zdravstvena organizacija još 2022. godine objavila upozorenje o falsifikovanim serijama ovog lijeka.
“SZO je 2022. godine izdala posebno upozorenje povodom otkrivanja falsifikovanih serija navedenog lijeka u više zemalja Evropske unije, Velike Britanije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Iz ovih razloga, CInMED još jednom upozorava građane da lijek izvan legalnog lanca snabdijevanja nije samo lijek nepoznatog porijekla - to je lijek koji se nalazi izvan sistema regulatorne kontrole. Ljekovi koji se nalaze u legalnom lancu snabdijevanja prolaze kroz strogo kontrolisan sistem - od proizvodnje i odobravanja, preko uvoza i distribucije, do zdravstvene ustanove i pacijenta. Njihovo porijeklo i kretanje su sljedljivi, a uslovi transporta i čuvanja kontrolisani”, naglasili su iz crnogorskog Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED).
CInMED je juče posebno upozorio građane na rizike povezane sa korišćenjem ljekova nabavljenih izvan legalnog i kontrolisanog sistema. Povod za upozorenje bile su hospitalizacije pacijentkinja na Klinici za infektivne bolesti KCCG-a, nakon što su poslije estetskog tretmana preparatom “Dysport”, koji sadrži botulinum toksin tipa A, razvile simptome botulizma.
“Ljekovi koji se nabavljaju iz neprovjerenih izvora, uključujući preparate koji se nabavljaju iz inostranstva van legalnog lanca distribucije, predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje, naročito kada su u pitanju biološki ljekovi za koje su propisani posebni uslovi čuvanja i transporta i čija sljedljivost mora biti obezbijeđena, kakav je lijek ‘Dysport’”, saopštili su iz ove institucije kojom rukovodi Snežana Mugoša.
Posebno su ukazali na značaj održavanja odgovarajuće temperature kod lijekova za koje postoji poseban temperaturni režim, odnosno na očuvanje takozvanog “hladnog lanca”.
“To znači da se lijek od proizvođača do mjesta primjene mora transportovati i čuvati na propisanoj temperaturi. Kada lijek dolazi iz nepoznatog ili nelegalnog izvora, ne postoji pouzdana potvrda ni šta se zaista nalazi u pakovanju, ni gdje je proizvod nastao, niti pod kojim uslovima je transportovan i čuvan. Upravo izvan legalnog lanca se najčešće distribuiraju falsifikovani ljekovi koji se nabavljaju iz neprovjerenih izvora ili putem interneta i društvenih mreža, što dodatno otežava njihovu identifikaciju i kontrolu”, naglasili su iz CInMED-a.
Prema Lakićevićevom iskazu, “Dysport” je nabavljao od osobe iz Albanije ili sa Kosova, koja mu je preparat slala preko vozača autobusa ili taksija. Kušnereva mu je, prema njegovim navodima, potvrdila da je preparat dobar i originalan, iako, prema crnogorskim propisima, nijesu imali ovlašćenje ni da ga nabavljaju niti da ga aplikuju pacijentima.