Od otvaranja skijališta u Kolašinu u prosjeku bilo je oko 100 skijaskih dan, što je dodaju više nego dovoljno da bude rentabilan.
Zbog globalnog zagrijavanja sve više ski centara se suočava sa problemom. Nedavno je još jedno skijalište u francuskom Alpima zatvoreno. Prema podacima naučnog časopisa "Priridne klimatske promjene" procjenjuje se da će se 53% od 2.234 skijaških centara u Evropi suočiti sa sličnim problemom. Dok se žičare u Francuskoj demontiraju Crna Gora je u tri ski centra posljednjih godina uložila oko 150 miliona eura.
Sve toplije zime gase brojna skijališta u Evropi. U Crnoj Gori međutim ne prestaje se sa ulaganjima u taj vid zimske turističke ponude. Država ne štedi. Na desetine i storine miliona je već potrošeno, a do sada je završen samo jedan ski centar, piše RTCG.
Direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević kaže da je u Kolašin uloženo oko stotinjak miliona eura, bez prateće infrastrukture i puta koji spaja regionalnim putem.
"U Žarski je do sada uložen 21 milion, ali tu još nije završen put, nije riješeno pitanje struje, bazne stanice, imovinsko-pravni odnosi su neriješeni, a za Smiljaču je urađena žičara i staze i uloženo je oko 22 miliona", kaže Milošević za RTCG.
Opravdanost ulaganja u ski centre ne bi trebalo dovoditi u pitanje, kažu u skijalištu u Kolašinu. Od otvaranja skijališta u prosjeku bilo je oko 100 skijaskih dan, što je dodaju više nego dovoljno da bude rentabilan.
Direktor Ski centra "Kolašin 1600" Bojan Medenica kaže da Kolašin živi zimi od ski centra.
"Imali smo situaciju prošle godine kada je kasnio snijeg i kada je oko 50% rezervacija u hotelima i privatnom smještaju bilo otkazano. Što se tiče prethodne dvije sezone mi smo prihodovali oko milion eura i siguran sam da Kolašin 1600 ima svijetlu budućnost, jer iz godine u godinu bilježimo bolje rezultate", kaže Medenica, prenosi RTCG.
Ni u Skijalištima Crne Gore, ni u Ski centru "Kolašin 1600" ne strahuju da u skorije vrijeme mogu da se suoče sa problemom nedostatka snijega, ali apeluju na državu da konačno uđe u projekat izgradnje sistema za vještačno osnježavanje, koji se godinama odlaže.
"Mi raspolažemo time što imamo. Imamo visinu izlaznih stanica oko 2.000 metara. Imali smo snijega i prethodnoh sezona, ali mora se raditi na vještačkom osnježavanju, jer bez toga ne može biti rentabilan. Mi imamo i uspješne ljetnje sezone", kazao je Medenica.