Bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović, koja je osuđena na sedam mjeseci zatvora, saopštila je u otvorenom pismu da se neće javiti na izdržavanje kazne.
Odbjegla bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović obratila se javnosti otvorenim pismom u kojem navodi razloge zbog kojih je odlučila da se ne javi na izdržavanje zatvorske kazne u trajanju od sedam mjeseci, na koju je pravosnažno osuđena.
Mitrović ističe da je takvu odluku donijela nakon dugog perioda ličnih i profesionalnih pritisaka, nesanice i trauma koje su, kako tvrdi, ozbiljno ugrozile njeno zdravstveno stanje. Svjesna je, navodi, da će njen potez naići na osudu javnosti i dodatno pogoditi njenu porodicu, ali smatra da ne može prihvatiti odlazak u zatvor zbog presude za koju tvrdi da je nepravedna i zasnovana na montiranom postupku.
Naglašava da tokom više od 25 godina rada u pravosuđu, kao sudija i specijalna državna tužiteljka, nikada nije prekršila zakon. Poručuje da njena odluka nema veze sa strahom od zatvora ili željom da sačuva lični komfor, već sa, kako navodi, ličnim dostojanstvom i uvjerenjem da je osuđena bez osnova. Smatra da bi dobrovoljni odlazak na izdržavanje kazne značio prihvatanje nepravde i odricanje od borbe za istinu.
U pismu se izvinjava građanima Crne Gore, ističući da razumije razočaranje koje njen postupak može izazvati, kao i svojoj porodici, posebno djeci, od kojih je jedno maloljetno. Dodaje da je svjesna bola koji im nanosi, ali da nije mogla prihvatiti da robija za djelo koje, kako tvrdi, nije počinila.
Podsjeća da ju je Viši sud u Podgorici osudio na sedam mjeseci zatvora, te da je Apelacioni sud u prvom postupku ukinuo tu presudu i vratio predmet na ponovno odlučivanje, uz zahtjev da se odgovori na ključna pitanja. Tada je, navodi, stekla uvjerenje da pravosudni sistem ipak ima mehanizme samokontrole. Međutim, kako tvrdi, prvostepeni sud je ubrzo ponovo donio istu presudu, ignorišući naloge Apelacionog suda. Iako je očekivala da će druga žalba rezultirati istim ishodom, izmijenjeno vijeće Apelacionog suda je, prema njenim riječima, potvrdilo ranije poništenu odluku.
Mitrović smatra da je takva odluka ozbiljno narušila principe zakonitosti i osnovna ljudska prava, te ostavila trajnu mrlju na karijerama sudija uključenih u postupak. Tvrdi da je u predmetu „Klap, Vardar i Bora“, zbog kojeg je osuđena, postupala u skladu sa Zakonom o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, koji je, kako navodi, jedini pravilno primjenjiv u tom slučaju. Dodaje da je o tome konsultovala i profesora Zorana Stojanovića, jednog od autora tog zakona, koji joj je potvrdio da u njenom radu nije bilo nikakvih propusta.
U pismu dalje tvrdi da je njen višegodišnji progon organizovan i vođen od strane glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a da je sukob počeo krajem 2022. godine, u vezi sa predmetom protiv tadašnje ministarke odbrane Olivere Injac. Navodi da je predmet dodijeljen njoj i da je postupala u skladu sa zakonom, ali da je, kako tvrdi, postojala jasna namjera da se Injac zaštiti od krivičnog gonjenja, nakon čega je započeo, kako navodi, lični obračun s njom.
Mitrović opisuje da su joj upućivana obavezujuća uputstva s ciljem da se pronađe način za oslobađanje Injac, te da je, nakon što je sastavila optužni akt, predmet nasilno izuzet iz njene nadležnosti. Tvrdi da je time prekršena procedura i da je sačinila službenu zabilješku o tim događajima.
Dodaje da je nakon toga pokrenuta potraga za eventualnom odgovornošću u predmetima koje je ranije vodila, što je, prema njenim navodima, rezultiralo optužnicom u slučaju „Klap, Vardar i Bora“. Naglašava da u tom predmetu nema utvrđene materijalne štete, te podsjeća da je njenim radom država naplatila više od sedam miliona eura i da su u drugim predmetima podignute optužnice za štetu od ukupno 9,5 miliona eura.
Navodi i da je, prema njenom mišljenju, presuda suprotna osnovnim načelima tužilačke dispozicije, jer bi njenim prihvatanjem tužioci izgubili pravo procjene da li postoje uslovi za pokretanje ili obustavu postupka.
Mitrović u pismu problematizuje i odnose u pravosuđu, tvrdeći da postoji prevelika koncentracija moći u rukama jednog čovjeka, što smatra opasnim po vladavinu prava. Izražava zabrinutost zbog mogućeg uticaja na izbor sudija Ustavnog suda i navodi da se nada da predsjednik Crne Gore neće učestvovati u, kako tvrdi, spornim dogovorima.
Na kraju, još jednom se izvinjava javnosti zbog, kako navodi, očajničkog poteza koji je napravila, ističući da je njena odluka rezultat sukoba savjesti i, po njenom uvjerenju, surove i nepravedne stvarnosti u kojoj se našla.