Poslednji podaci MONSTAT-a otkrivaju da u Crnoj Gori ima oko 60.000 podstanara. Gradnjom jeftinih stanova ovaj problem počeo bi da se rešava ali bi se i pokrenula privreda, pišu Dnevne novine.
Gradnjom jeftinih stanova smanjuje se socijalna razlika u državi, tako što se omogućava rješavanje stambenog pitanja građanima koji to ne mogu da učine na slobodnom tržištu nekretnina. Istovremeno, to dovodi do pokretanja ekonomije, usljed aktiviranja građevinskog sektora koji sa sobom povlači i druge grane privrede, pišu Dnevne novin, podsjećajući da u Evropskoj uniji kao jedan od načina za prevladavanje ekonomske krize razmišljaju u pravcu oživljavanja stambene izgradnje.
Podgorički dnevnik u analizi problema stambenog pitanja koji muči veliki broj građana navodi da bi stimulisanje stambene izgradnje otvorilo nova radna mjesta te da bi takav program mogao da ispuni socijalne ciljeve i stimuliše tehnološke inovacije dok bi građevinari radili na ispunjavanju ekoloških standarda kako bi snizli troškove korišćenja.
Poslednji podaci MONSTAT-a otkrivaju da u Crnoj Gori ima 18.425 podstanarskih domaćinstava, odnosno oko 60.000 podstanara. Prema podacima Zavoda za statistiku u Crnoj Gori ima skoro 59.000 praznih stanova, a najviše u Podgorici 12.698. U prethodnoj godini kupljeno je ukupno 1.071 stanova.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u I kvartalu 2014. godine iznosila je 1.227 eura i viša je za 21,7 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine kada je iznosila 1.008 eura, navode Dnevne novine. Prosječna cijena kvadratnog metra u Podgorici u prvom kvartalu ove godine je 1.122 eura.
Podstanarski status nije u Crnoj Gori na bilo koji način regulisan zakonom. Sve to utiče na krajnje stanje u kome građanin vrlo teško mogu da zadovolje jednu od osnovnih potreba, pišu Dnevne novine.
U smjeru rješenje problema Fond za solidarnu stambenu izgradnju Crne Gore okenut je gradnji jeftinih stanova. Ova institucija gradi stanove po povoljnim cijenama i nudi krajnjim korisnicima mogućnost kupovine stana po znatno nižim cijenama od tržišnih.
"Fond je osnovan 1996. godine kao Fond za finansiranje izgradnje stanova Podgorica. Preregistrovan je 2002. u Sindikalni fond za solidarnu stambenu izgradnju. Kasnije su u fond ušle i Vlada Crne Gore i Unija poslodavaca, pa je 2008. stvorenCrnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju d.o.o", rekao je Dnevne novine Danilo Popović, predsjednik Upravnog odbora Fonda.
Stanovi koje gradi Fond namijenjeni su onim kategorijama stanovništva koje objektivno ne mogu da kupuju stanove za gotovinu niti da koriste kredite sa velikim kamatama. Cijene kvadratnog metra ovih stanova kreću se u prosjeku oko 700 eura. Više su na primorju gdje ta cijena iznosi 850, a na sj everu 550 eura. Fond se finansira od lokalnih samouprava koje daju zemljište i komunalije za stanove, preduzeća koja su članovi fonda koja izdavajaju po 0,7 odsto od bruto zarada svih zaposlenih, kao i banke i međunarodne institucije.
Ulagači u Fond koji redovno uplaćuju stambeni doprinos za svoje zaposlene, uplaćena sredstva u najvećem broju participiraju kao učešće svojim zaposlenima prilikom kupovine stana, u iznosu od 20 odsto i više. Uz minimalno učešće ulagača od 20 odsto, fiksnu kamatnu stopu od 7,5 odsto na godišnjem nivou, rokom otplate od 20 godina, rata za otplatu kredita stana prosječne površine 50 m2, po prosječnoj cijeni od 750 eura po m2, iznosila bi 240 eura mjesečno.
"Dosad u naših deset godina rada i postojanja izgradili smo ukupno 1,670 stanova od čega 500 na sjeveru države", kaže Popović za podgorički dnevnik i dodaje da izgradnja jeftinih stanova na sjeveru utiče na stopiranje migracija iz tih područja u Podgoricu i primorje.
"Obezbjeđivanjem stanova za građane na sjeveru oni ostaju da tamo žive i rade i time se pravi balans u regionalnom razvoju. Koliko je značajno to što Fond radi pokazuje primjer Andrijevice gdje se do pojave ove institucije ništa nije izgradilo još od vremena kralja Nikole. Tek nedavno ovaj grad dobio je novi stambeni objekat. Problem je samo što izostaje značajnija pomoć države ovom programu. Država nema strategiju u ovoj oblasti kao ni u mnogim drugim", rekao je Popović.
Stanovi koje gradi Fond odgovaraju najsavremneijim standardima koje propisuje Evropska unija i ne zaostaju ni po čemu od stanova koji se nude na tržištu.
"U gradnji se koriste kvalitetni ekološki materijali, ali i uvode novine kao što je korišćenje solarne energije. Naši stanovi imaju ugrađene solarne panele preko kojih se može uštedjeti i do 60 odsto električne energije" dodao je Popović.
Masovnija gradnja stanova uticala bi i na ekonomiju i privredu u smislu njenog oživljavanja a angažovanje građevinskog sektora omogućio bi njegov oporavak i opstanak, pišu Dnevne novine.
"Građevinske firme koje bi izgradnjom jeftinih stanova bile upošljene, mogle bi da ostvare prihod koji im omogućava isplatu zarada, podmirivanje drugih brojnih obaveza koje imaju. Generalno, izgradnjom ovakvih stanova niko ne bi bio na gubitku. To ne bi bio enorman profit, ali bi svakako mogli da obezbijede funkcionisanje sektora kao bi dočekali neka bolj a vremena. Država bi imala koristi od poreza koje bi plaćale firme do novih investicija koje inače ne bi imala", kažee Boris Mihailović, izvršni direktor Fonda za solidarnu stambenu izgradnju.
Fond je u posljednjih deset godina izgradio 500 stanova na sjeveru naše države što je uticalo na ostanak velikog broja ljudi. Na taj način kadrovi ostaju u svojim gradovima i doprinose razvoju svojih sredina. Sa novim stambenim blokovima otvaraju se i druge privredne grane od trgovina, različitih servisa i sl.
"Bolje je da se grade jeftiniji stanovi na sjeveru i da ljudi tamo imaju perspektivu nego da dolaze u potrazi za prilikama u Podgoricu koja je već prenatrpana. Onda se nasele negdje na periferiji naravno nelegalno i dolazi do prenatrpanosti grada i pražnjenja sjevera. Jedini način da nekoga ubijedite da ostane da živi u svom gradu je da mu obezbijedite uslove za život ,a stan je jedan od uslova. Ovako svi hrle tamo gdje ima bar neka šansa, a ostavljaju za sobom puste gradove", kaže Danilo Popović.
Fond će omogućiti da se stanovi osim kupovine mogu i rentirati. Renta će biti više nego povoljna i kretaće se od dva eura po metru kvadratnom. Ova mjera usmjerena je prema penzionerima i mladim bračnim parovima kako bi uspjeli da riješe svoje stambeno pitanje.
Podgorički dnevnik u analizi problema stambenog pitanja koji muči veliki broj građana navodi da bi stimulisanje stambene izgradnje otvorilo nova radna mjesta te da bi takav program mogao da ispuni socijalne ciljeve i stimuliše tehnološke inovacije dok bi građevinari radili na ispunjavanju ekoloških standarda kako bi snizli troškove korišćenja.
Poslednji podaci MONSTAT-a otkrivaju da u Crnoj Gori ima 18.425 podstanarskih domaćinstava, odnosno oko 60.000 podstanara. Prema podacima Zavoda za statistiku u Crnoj Gori ima skoro 59.000 praznih stanova, a najviše u Podgorici 12.698. U prethodnoj godini kupljeno je ukupno 1.071 stanova.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u I kvartalu 2014. godine iznosila je 1.227 eura i viša je za 21,7 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine kada je iznosila 1.008 eura, navode Dnevne novine. Prosječna cijena kvadratnog metra u Podgorici u prvom kvartalu ove godine je 1.122 eura.
Podstanarski status nije u Crnoj Gori na bilo koji način regulisan zakonom. Sve to utiče na krajnje stanje u kome građanin vrlo teško mogu da zadovolje jednu od osnovnih potreba, pišu Dnevne novine.
U smjeru rješenje problema Fond za solidarnu stambenu izgradnju Crne Gore okenut je gradnji jeftinih stanova. Ova institucija gradi stanove po povoljnim cijenama i nudi krajnjim korisnicima mogućnost kupovine stana po znatno nižim cijenama od tržišnih.
"Fond je osnovan 1996. godine kao Fond za finansiranje izgradnje stanova Podgorica. Preregistrovan je 2002. u Sindikalni fond za solidarnu stambenu izgradnju. Kasnije su u fond ušle i Vlada Crne Gore i Unija poslodavaca, pa je 2008. stvorenCrnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju d.o.o", rekao je Dnevne novine Danilo Popović, predsjednik Upravnog odbora Fonda.
Stanovi koje gradi Fond namijenjeni su onim kategorijama stanovništva koje objektivno ne mogu da kupuju stanove za gotovinu niti da koriste kredite sa velikim kamatama. Cijene kvadratnog metra ovih stanova kreću se u prosjeku oko 700 eura. Više su na primorju gdje ta cijena iznosi 850, a na sj everu 550 eura. Fond se finansira od lokalnih samouprava koje daju zemljište i komunalije za stanove, preduzeća koja su članovi fonda koja izdavajaju po 0,7 odsto od bruto zarada svih zaposlenih, kao i banke i međunarodne institucije.
Ulagači u Fond koji redovno uplaćuju stambeni doprinos za svoje zaposlene, uplaćena sredstva u najvećem broju participiraju kao učešće svojim zaposlenima prilikom kupovine stana, u iznosu od 20 odsto i više. Uz minimalno učešće ulagača od 20 odsto, fiksnu kamatnu stopu od 7,5 odsto na godišnjem nivou, rokom otplate od 20 godina, rata za otplatu kredita stana prosječne površine 50 m2, po prosječnoj cijeni od 750 eura po m2, iznosila bi 240 eura mjesečno.
"Dosad u naših deset godina rada i postojanja izgradili smo ukupno 1,670 stanova od čega 500 na sjeveru države", kaže Popović za podgorički dnevnik i dodaje da izgradnja jeftinih stanova na sjeveru utiče na stopiranje migracija iz tih područja u Podgoricu i primorje.
"Obezbjeđivanjem stanova za građane na sjeveru oni ostaju da tamo žive i rade i time se pravi balans u regionalnom razvoju. Koliko je značajno to što Fond radi pokazuje primjer Andrijevice gdje se do pojave ove institucije ništa nije izgradilo još od vremena kralja Nikole. Tek nedavno ovaj grad dobio je novi stambeni objekat. Problem je samo što izostaje značajnija pomoć države ovom programu. Država nema strategiju u ovoj oblasti kao ni u mnogim drugim", rekao je Popović.
Stanovi koje gradi Fond odgovaraju najsavremneijim standardima koje propisuje Evropska unija i ne zaostaju ni po čemu od stanova koji se nude na tržištu.
"U gradnji se koriste kvalitetni ekološki materijali, ali i uvode novine kao što je korišćenje solarne energije. Naši stanovi imaju ugrađene solarne panele preko kojih se može uštedjeti i do 60 odsto električne energije" dodao je Popović.
Masovnija gradnja stanova uticala bi i na ekonomiju i privredu u smislu njenog oživljavanja a angažovanje građevinskog sektora omogućio bi njegov oporavak i opstanak, pišu Dnevne novine.
"Građevinske firme koje bi izgradnjom jeftinih stanova bile upošljene, mogle bi da ostvare prihod koji im omogućava isplatu zarada, podmirivanje drugih brojnih obaveza koje imaju. Generalno, izgradnjom ovakvih stanova niko ne bi bio na gubitku. To ne bi bio enorman profit, ali bi svakako mogli da obezbijede funkcionisanje sektora kao bi dočekali neka bolj a vremena. Država bi imala koristi od poreza koje bi plaćale firme do novih investicija koje inače ne bi imala", kažee Boris Mihailović, izvršni direktor Fonda za solidarnu stambenu izgradnju.
Fond je u posljednjih deset godina izgradio 500 stanova na sjeveru naše države što je uticalo na ostanak velikog broja ljudi. Na taj način kadrovi ostaju u svojim gradovima i doprinose razvoju svojih sredina. Sa novim stambenim blokovima otvaraju se i druge privredne grane od trgovina, različitih servisa i sl.
"Bolje je da se grade jeftiniji stanovi na sjeveru i da ljudi tamo imaju perspektivu nego da dolaze u potrazi za prilikama u Podgoricu koja je već prenatrpana. Onda se nasele negdje na periferiji naravno nelegalno i dolazi do prenatrpanosti grada i pražnjenja sjevera. Jedini način da nekoga ubijedite da ostane da živi u svom gradu je da mu obezbijedite uslove za život ,a stan je jedan od uslova. Ovako svi hrle tamo gdje ima bar neka šansa, a ostavljaju za sobom puste gradove", kaže Danilo Popović.
Fond će omogućiti da se stanovi osim kupovine mogu i rentirati. Renta će biti više nego povoljna i kretaće se od dva eura po metru kvadratnom. Ova mjera usmjerena je prema penzionerima i mladim bračnim parovima kako bi uspjeli da riješe svoje stambeno pitanje.