Referendum o nezavisnosti južnog Sudana, koji je trajao nedjelju dana, završen je večeras zatvaranjem birališta.
Mali broj ljudi glasao je danas, dok zvaničnici i posmatrači ističu visoku izlaznost i hvale miran proces glasanja.
Rezultati su počeli da pristižu ubrzo poslije zatvaranja biračkih mjesta, mada se ne očekuje iznenađenje, budući da skoro svi vjeruju da su hrišćani na jugu glasali za otcjepljenje od sjevera gdje su u većini muslimani.
Bivši predsjednik SAD Džimi Karter, koji se nalazi na čelu posmatračke misije, izjavio je da bi odziv birača mogao dostići 90 odsto i da je, na osnovu do sada prebrojanih glasova, koji su reprezentativni, velika većina glasala za nezavisnost.
Karter je kazao i da su na referendumu, po svemu sudeći, poštovani međunarodni standardi, a vlasti sudanskog sjevera rekle su da će priznati rezultate.
Mohamed Ibrahim Halil, predsjednik komisije za referendum, rekao je da je glasalo 83 odsto glasača registrovanih na jugu i 53 odsto glasača sa sjevera. Takođe je naveo da je glasao 91 odsto Sudanaca s pravom glasa koji žive u osam drugih država.
On je rekao da vjeruje da će referendum biti ocijenjen kao "dobar rezulat prema međunarodnim standardima".
"Svi pokazatelji ukazuju da jug naginje ka odvajanju", rekao je Halil dodajući da nije posebno zadovoljan što se Sudan deli. "Naprotiv, pre sam se nadao da će zemlja ostati ujedinjena", rekao je on.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton pozdravila je uspješno okončanje referenduma, ukazujući da se radi o "istorijskoj fazi".
"Željela bih da izrazim veliko zadovoljstvo činjenicom da je ovaj referendum održan na vrijeme i na miran način. Narod Južnog Sudana u velikom broju je, sa strpljenjem i dostojanstvom, izašao da iskoristi svoje pravo da glasa o samoopredjeljenju. Ovo je bio istorijski događaj i ključna etapa u sprovođenju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma" dodala je ona.
Eštonova je, međutim, izrazila zabrinutost zbog nedavnih izveštaja o sukobima i žaljenje zbog gubitka života u njima.
"Pozivam sve strane da očuvaju mir i riješe pitanja mirnim dijalogom", navela je ona.
Konačni rezultati biće objavljeni vjerovatno početkom sljedećeg mjeseca, a najkasnije do 15. februara.
Međutim, birači sa kojima su reporteri Rojtersa razgovarali rekli su da će slavlje početi već noćas.
"Osjećam veliko olakšanje zato što smo se za ovo borili 21 godinu", rekao je stanovnik juga Ajen Deng.
Referendum je održan u skladu sa sporazumom kojim je 2005. godine okončan višedecenijski građanski rat između pretežno muslimanskog sjevera i hrišćanskog juga, bogatog naftom.
Prvi sudanski građanski rat trajao je od 1955. do 1972, a drugi od 1983. do 2005. godine.
Taj rat nije povezan sa sukobom u provinciji Darfur, koji je počeo 2003. i u kojem je poginulo 300.000 ljudi.
Rojters navodi da su se zvaničnici sjevera očigledno pomirili s tim da će izgubiti četvrtinu teritorije.
Vladajuća partija na sjeveru saopštila je juče da je spremna da prihvati nezavisnost južnog dijela zemlje.
O demarkaciji granica, pravima na naftu i statusu spornog regiona Abijei još treba da se pregovara.
Očekuje se da će, ako poces odvajanja južnog dijela Sudana završi, nova država biti proglašna u julu.
Južni Sudan je jedan od najsiromašnijih regiona u Africi.
Prema podacima UN, polovina tamošnje populacije živi sa manje od jednog dolara na dan, 85 odsto stanovništva je nepismeno, a jedna od sedam žena umire uslijed zdravstvenih komplikacija u trudnoći.
(agencije/MONDO)