Hipersonični lovac, posjeduje sve oblike raketnog naoružanja i nenadmašne borbene performanse – perspektivan avijacioni kompleks za presretanje dugog dometa, PAK DP će biti napravljen po ugledu na lovac MiG-31.
Projekat je započet još 2017. godine i sada je u toku njegov razvoj. Ministarstvo odbrane je već odabralo nekoliko varijanti lovca-presretača.
Kako bi avion bio što manje primjetan koriste se najsavremeniji materijali, povećava se radijus presretanja, visina i brzina letenja. Generalni direktor kompanije „MiG“ i „Suhoj“ Ilja Tarasenko objašnjava: da će za deset godina prestati da se koristi lovac-presretač MiG-31 i njemu će biti potrebna zamjena.
Vojni ekspert Aleksej Leonkov je u intervjuu „Sputnjiku“ rekao, da su u zemljama NATO glavni napadači – avioni, krstareće i balističke rakete srednjeg dometa. Amerika aktivno radi na tome da može da napada zone sa velike udaljenosti u kojima ne može da reaguje protivvazdušna odbrana. To će pokušati da onemoguće avijacioni kompleksi čiji će glavni zadatak biti da unište što više nosača raketa.
„Borbeni radijus aviona će biti dva puta veći, nego što imaju protivraketni sistemi“, pojasnio je Leonkov.
„Avioni će prvi odbiti vazdušni napad. Kao najvažnije ostaje presretanje. Novi lovac-presretač sa povećanom brzinom i povećanim radijusom presretanja će djelovati sa velike visine 20-25 kilometara.“
Novi avioni će imati dobru radio-elektroniku, koja će omogućiti da mijenjaju kurs ili neutrališu protivničke rakete. Očigledno je da će se mnogo toga automatizovati u upravljanju avionom. Moguće je da će lovac-presretač moći da uništava čak i kosmičke objekte.
Počasni vojni pilot Rusije Vladimir Popov smatra, da će glavni zadatak perspektivnog aviona biti patroliranje i odbrana sjeverne teritorije Rusije.
„Konstruktori imaju mogućnost da modernizuju motore lovca-presretača MiG-31“, kaže Popov. „Lovac-presretač može dugo da leti nadzvučno, on će patrolirati u ekonomičnom režimu na velikoj visini. Takve mašine će brzo primijetiti svaki vazdušni napad – krstarećih, balističkih ili operativno-taktičnih raketa, bespilotnih letjelica i bombardera.“
Pored toga, perspektivni presretač može da ponese veću bojnu opremu i ima veliki spektar naoružanja.
„Gabariti radio-teničke i navigacione opreme se smanjuju“, nastavlja ekspert. „Na taj način se u avionu oslobađa prostor za municiju: aviobombe, rakete „vazduh-vazduh“, protivbrodske rakete i hipersonično oružje.“
Perspektivnom kompleksu za presretanje dugog dometa nije potreban onaj nivo „nevidljivosti“ koji ima, na primjer, lovac-presretač pete kategorije Su-57.
„Za lovca-presretača koji ima cilj da čuva državnu granicu ta osobina nije tako važna,“ objašnjava Popov. „Glavno je – brzo nanijeti udarac.“
Presretač dugog dometa MiG-31 je postao član vojnog naoružanja početkom 1980. godine. To je prvi nadzvučni presretač četvrte generacije. U to vrijeme su Amerikanci napravili raketu „Tomahavk“, koja je bila u mogućnosti da leti nisko i da se prilagođava reljefu terena. Pored toga, Amerikanci su imali i nuklearne rakete koje su se lansirale sa bombardera V-52. Rusiji su hitno bili potrebni avioni koji mogu da pređu velika rastojanja i da presreću rakete protivnika.
Super brz lovac MiG-25 može da razvije brzinu do 2,8 maha, ali nije mogao da se efektno bori sa krstarećim raketama.
Iako MiG-31 spolja podsjeća na svog prethodnika, unutra je sasvim druga mašina. Prvo – posada je dopunjena operaterom-navigatorom. Avion je postao stabilniji prilikom napada pod velikim uglovima.
Zahvaljujući moćnoj radiostanici „Zaslon“ presretač vidi ciljeve na 200 kilometara, u isto vrijeme prati deset i napada četiri objekta. Modernizovana verzija „Zaslon-M“ omogućava napad na osam i praćenje 24 cilja.
Pored toga, MiG-31 ima nove motore, koji su brzinu povećali za 20 kilometra, a na visinu od deset kilometra avion se podigne za manje od osam minuta. Maksimalna brzina se povećava na 3.000 kilometara na sat, što je dovoljno za presretanje veoma brzih američkih aviona SR-71 „Blackbird“.