Ispitivanjem moždane tečnosti pacijenata koji su dobijali ljekove protiv HIV-a švedski naučnici su pokazali da ovaj virus može da se krije u mozgu
Oko deset odsto tretiranih pacijenata su imali tragove virusa u likvoru, ali ne i u krvi. Riječ je o mnogo većem broju takvih pacijenata nego što se to pretpostavljalo, prenio je "Dojče vele".
Do ovog otkrića došli su naučnici Univerziteta u Geteburgu, u Švedskoj. Trenutno postoje dobri anti-HIV ljekovi koji mogu da zaustave "raspad" imunog sistema i tako spriječe razvijanje side. Ipak, iako su ovi ljekovi djelotvorni u spriječavanju razmnožavanja virusa, ako se infekcija ne liječi, HIV može da inficira mozak i izazove oštećenja.
"Međutim antivirusni tretman u mozgu je komplikovan zbog brojnih faktora, dijelom i zato što je okružen zaštitnom barijerom koja utiče na to koliko dobro ljekovi mogu da dopru do njega", kaže dr Arvid Eden, istraživač na Institutu za biomedicinu na Salgrenska akademiji.
"To znači da mozak može da djeluje kao rezervoar u kojem tretman protiv virusa može da bude nikakav ili slab."
Naučnom studijom je obuhvaćeno 15 pacijenata koji su nekoliko godina bili uspješno tretirani ljekovima protiv AIDS-a: 60 odsto njih je imalo znakove upale u likvoru, doduše na nižim nivoima nego bez liječenja.
"U drugoj studiji sa oko 70 pacijenata koji su takođe dobijali anti-HIV terapiju, pronašli smo HIV u likvoru kod oko deset odsto bolesnika, iako virusa u krvi više nije bilo. To je mnogo više nego što smo pretpostavljali", objašnjava Eden.
Rezultati oba istraživanja sugerišu da trenutno liječenje HIV-a ne može u potpunosti da potisne djelovanje virusa u mozgu, mada za sada nije jasno, da li preostale upale ili male količine virusa u likvoru, kod nekih pacijenata predstavljaju rizik za buduće komplikacije.
Zato dr Eden kaže da bi pri razvoju novih ljekova i strategije liječenja od infekcije HIV-a trebalo uzeti u obzir posledice u mozgu.
HIV pripada porodici retrovirusa i ima dva oblika: HIV-1 i HIV-2, koji se mogu prenositi krvlju, spermom i drugim sekretima i tjelesnim tečnostima. U akutnoj fazi infekcije, pacijenti pate od groznice, otečenih limfnih žlijezda i osipa. Ovi simptomi mogu da nestanu ili da se ublaže, ali se sida ipak razvija posle dugog perioda infekcije.
Na vakcini protiv HIV-a radi se od 1980. godine, ali za sada bezuspješno.
(MONDO)