Belgija danas preuzima šestomesečno predsedavanje Evropskoj uniji
Briselu predsjedavanje EU dolazi u možda najnezgodnijem trenutku u njegovoj modernoj istoriji: nije lako voditi Evropu dok traju unutrašnja preganjanja.
U državi u kojoj je smještena cjelokupna administracija EU, situacija na političkom planu veoma je nestabilna, konstatuje Dojče vele. Poslije nedavnih parlamentarnih izbora, koalicija koja bi mogla da oformi novu vladu - nije ni na pomolu.
Bart de Vever, šef stranke Nove flamanske alijanse koja je osvojila najviše glasova, kaže da će Belgija novu vladu dobiti do oktobra, do početka novog zasijedanja Evropskog parlamenta.
Sve u namjeri da uvjeri ostale države članice da šestomjesečnim predsjedavanjem neće rukovoditi privremena administracija.
„Uvjerio sam predsjednika Evropske komisije Baroza da proces formiranja nove vlade neće imati velikog uticaja na samo predsjedavanje“, rekao je De Vever.
Formiranje vlade u Belgiji oduvjek je bio nategnut proces.
Razlog za to je duboka podjela na dva tabora – stranku koja zastupa interese Flamanaca koji govore svojim jezikom i partije koja predstavlja frankofoni dio stanovništva u Valoniji.
Ovog puta glavna tema pregovora jeste veća autonomija Flandrije u zamjenu za veća prava tamošnjih frankofonih stanovnika.
Žoze Manuel Barozo siguran je u sposobnost Belgije da formira vladu i da upravlja Unijom u narednih šest mjeseci:
„Vjerujem da će Belgija ostati u sjedištu Unije, gdje je oduvjek i bila. Siguran sam da će Brisel sačuvati svoja evropska uvjerenja“.
Evropsko uvjerenje u ovom slučaju znači tradiciju podrške evropskom federalizmu. Zato politička nestabilnost u Belgiji stvara utisak o mogućim posljedicama po funkcionisanje Unije, mada je Lisabonski ugovor uveo promjene kojima je uloga predsjedavanja postala manje politička, a više administrativna.
Mnogi zato kritikuju Španiju da je bila previše agresivna u namjeri da bude dominantna i time onemogućila izbijanje u prvi plan dvije nove evropske institucionalne figure – visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost i predsjednika Evropskog savjeta.
Belgijski zvaničnici su ranije isticali namjeru da samo predsjedavanje svedu na manje značajan nivo, a da veću ulogu daju Hermanu van Rompeju, aktuelnom predsjedniku Evropskog savjeta, inače bivšem belgijskom premijeru.
U programu belgijskog predsjedavanja saopštenom prošle nedjelje navedeno je da je "EU spremna da nastavi proces proširivanja" i da će "ritam te integracije biti utemeljen na sopstvenim zaslugama svakog od kandidata" za članstvo.
"Zemljama Zapadnog Balkana se pruža mogućnost ulaska u članstvo uz nužne reforme i dinamiku koju ćemo mi snažno podstaći u svojstvu predsjedavajućeg", precizira novi predsjedavajući EU.
Ministar spoljnih poslova Belgije Stev Vanakere, koji je zajedno sa premijerom u ostavci Ivom Letermom predstavio program predsjedavanja EU, rekao je da će šefovi diplomatija Evropske unije u septembru vrlo vjerovatno ponovo razmotriti dalje korake za kandidaturu Srbije za članstvo u Uniji.
Oni su naznačili i da Belgija, kao predsjedavajuća EU, želi napredak u rješavanju tri zahtjeva za prijem u Uniju - Hrvatske, Islanda i Turske.
(agencije/MONDO)