Melanom, maligni tumor melanocita na koži u posljednje dvije decenije bilježi značajnu učestalost
Melanom, maligni tumor melanocita na koži u posljednje dvije decenije bilježi značajnu učestalost, a samo u Americi je, od 1973. do 1994. godine, obolijevanje od te bolesti povećano za 120,5 odsto, upozoravaju medicinski stručnjaci i ističu da na to znatno utiče pretjerano izlaganje suncu.
Jedna od osnovnih odlika melanoma, zbog koje ima "lošu reputaciju", je njegovo nepredvidivo ponašanje, jer se može javiti u okviru bezazlenog mladeža na koži koji podsjeća na bradavicu, keratozu, karcinom kože i slično, rekao je Tanjugu Željko Mijušković, dermatovenerolog u Klinici za kožne i polne bolesti Vojnomedicinske akademije u Beogradu.
On je istakao da u nekim slučajevima melanom napreduje samo lokalno, bez udaljenih matastaza, dok se kod drugih pacijenata mogu prvo otkriti udaljene metastaze, a da primarni tumor ostaje neotkriven.
Prema Mijuškovićevim riječima, prevencija melanoma predstavlja veoma važan segment na kome bi trebalo više insistirati, pri čemu na malignu alteraciju može upućivati krvarenje, krasta, crvenilo, bol, svrab...
On je naglasio da su brojna ispitivanja utvrdila da je jedan od važnih faktora rizika za nastanak melanoma povremeno i intenzivno izlaganje UV zračenju, posebno ukoliko je praćeno opekotinama, dodavši da je izlaganje UV zracima najvažniji uzrok i u razvoju mladeža, običnih ili atipičnih.
Mijušković je pojasnio da mladeži (nevusi) mogu biti urođeni ili stečeni - stečeni počinju da se pojavljuju između šest i 12 mjeseci života i broj im se povećava sve do devete ili 14 godine života, s tim da najveću gustinu nevusi dostižu ranije u djetinjstvu, u geografskim područjima s većim stepenom insolacije.
On je naveo da se u djetinjstvu broj stečenih nevusa povećava sa uzrastom, veći je kod dječaka, kod djece sa slabom podnošljivošću sunčevog zračenja, sa prisustvom pjega, težim opekotinama od sunca i boravku u toplim, sunčanim predjelima ili na moru.
"Osobe crne rase imaju manje nevusa nego bijelci, na osnovu čega se može zaključiti da je rano izlaganje suncu veoma važan činilac u nastanku nevusa, kao i da je broj stečenih nevusa povezan sa ukupnim stepenom izlaganja suncu prije 12. godine života i dvije ili više epizoda bolnih opekotina od sunca", kazao je Mijušković.
On je istakao da se svaka promjena na koži može ukloniti, ekscidirati iz medicinskih ili kozmetičkih razloga, ali je uslov da intervenciju obavlja specijalizovana osoba za tu intervenciju - dermatohirurg, hirurg-plastičar, maksilofacijalni hirurg.
Iako su tipični mladeži braonkasta mjesta u nivou kože mogu se pojaviti u raznim oblicima i biti različitih dimenzija i boje - boje kože, crvenkasti, crvenkasto-braonkasti, od svijetle do tamno braon boje ili žućkasti, raznih oblika - od ovalnog do okruglastog i raznih veličina, od glave čiode do veličine 3-4 santimetara.
Mijušković preporučuje da se mladeži pregledaju što češće, pogotovo ako je neko u porodici imao melanom, a ono na šta treba obratiti pažnju jesu veliki mladeži, čiji je diametar veći od šest milimetara i koji su neobičnog izgleda - nesimetrični, različite boje i koji imaju neobične ivice.
Broj mladeža na tijelu može biti jasan pokazatelj brzine starenja tijela, navodi se u jednoj studiji britanskih naučnika.
Istraživanje je obuhvatilo 1.800 osoba čiji je DNK za starenje upoređivan sa brojem mladeža koje imaju na tijelu i tom prilikom su otkrili da se DNK osobe koja ima više mladeža bolje odupire starenju od DNK osobe koja ima manje mladeža.
Mladeži se pojavljuju u djetinjstvu, najčešće nestaju u srednjim godinama, a što ih je na tijelu više veći je rizik od melanoma, odnosno raka kože.
Na koži bijelaca prosječno se može naći 30 mladeža iako ih pojedinci mogu imati i više od 400.
Naučnici su takođe istraživali vezu između njihova nestajanja i starenja pojedinih organa poput srca, mišića, krvnih žila i arterija, pri čemu se pokazalo da oni koji imaju sto i više mladeža stare i do sedam godina sporije od onih koji imaju manje od 25.
"Rezultati istraživanja su zanimljivi jer pokazuju da ljudi koji imaju puno mladeža, osim što imaju veći rizik od raka kože, imaju i prednost jer im tijelo sporije stari", kaže član istraživačkog tima dr Veronik Bataj.
(Tanjug)