Mjesec će biti u punoj fazi kad ovaj prirodni satelit stigne do najbliže tačke Zemlji (perigej), i tada će nastati supermjesec 14. novembra.
Tog dana, mjesec bi trebalo da izgleda 30 posto svjetlije i 14 posto šire nego kad je na najudaljenijoj tački od naše planete.
Međutim, ovaj supermjesec nije poput onih koje ste do sada viđali.
Super mjesec će izazvati veću plimu, ali se ne očekuju poplave.
Za nedjelju dana, mjesec će dostići punu fazu, a biće nikad bliže Zemlji po prvi put posle nekoliko decenija. Ova specifična kosmička koincidencija neće se desiti skoro još nekoliko decenija, tačnije 2034. godine, prema procjeni NASA.
Biće to jedini supermjesec ove godine koji će biti pun kompletno, i biće najbliži Zemlji još od 1948. godine", piše u saopštenju NASA.
Za fenomen supermjeseca najviše dugujemo zahvalnost mesečevoj orbiti koja nije savršeno kružnog oblika.
Kad je Mjesec najbliži našoj planeti, nalazi se na oko 50.000 kilometara bliže nego kad je u apogeju (najudaljenijoj tački od Zemlje). Iako to djeluje kao enormna razdaljina, to ne znači da će Mjesec izgledati neznatno šire i svjetlije samo pažljivim posmatračima.
Kad je stanje uobičajeno, Mjesec se nalazi negdje između najbliže i najdalje tačke, što znači da se tokom perigeja (kad je najbliže Zemlji), i ne primjećuje tako velika razlika na noćnom nebu.
Pun mjesec u oktobru se desio kad je satelit bio bliži Zemlji no inače, dostižući punu fazu perigeja u trajanju od jednoga dana, a tako će biti i u decembru.
Međutim, supermjesec u novembru je specifičan jer će Mesec biti pun dva sata tokom perigeja, kažu u NASA.
Ako posmatrate fenomen supermjeseca u okviru nove, šire definicije, onda je 2016. u globalu vrlo bitna.
Decembarski pun Mjesec će takođe biti "supermesec" i izbrisaće kišu meteora Geminida, koja se smatra jednom od najboljih tokom godine.