Državna novinska agencija IRNA izvijestila je u subotu da se 7.129 ljudi registrovalo do petka, kada je istekao rok za prijavljivanje.
Kandidati će se boriti za 290 mjesta u parlamentu.
Izbori bi mogli da budu težak test za reformističke opozicione snage, koje pokušavaju da se vrate na političku scenu, poslije poraza koji su doživjeli od konzervativaca na parlamentarnim izborima 2004. godine, kada su propustili priliku da ispune obećanje da će stvoriti slobodniju državu.
Oni, takodje, očekuju da će Upravno veće, koje kontrolišu konzervativci, zabraniti većini njihovih kandidata učešće na izborima, što se dešavalo i u prošlosti.
Konzervativci kontrolišu oružane snage, sudstvo, moćna posmatračka tijela, parlament i predsjedništvo.
Analitičari smatraju da će reformisti imati bolje šanse nego na prethodnim izborima, jer mnogi Iranci kritikuju Ahmadinedžada zato što nije izvršio obećane ekonomske promjene, uključujući i pravedniju raspodelu iranskog naftnog bogatstva.
Rezultati izbora neće imati direktnog uticaja na politiku iranskog nuklearnog programa, o kojoj će glavnu riječ dati vrhovni vodja Ajatolah Ali Hamenei. Medjutim, politički analitičari smatraju da bi mogli da utiču na tok rasprave o toj temi.
Sve više Ahmadinedžadovih rivala
Medju poslednjim kandidatima koji su u petak podnijeli registraciju za izbore je i Ali Laridžani, bliski savjetnik vrhovnog vodje Ajatolaha Alija Hameneija. Koalicija partija umjerenih konzervativaca ga je imenovala za svog kandidata na martovskim izborima.
Laridžani, koji je rival Ahmadinedžadu, istupio je u oktobru 2007. godine sa mjesta šefa pregovaračke nuklearne misije, jer se nije slagao s Ahmadinedžadom oko načina na koji treba da budu vodjeni razgovori sa Zapadom o nuklearnom pitanju.
Iran je u sukobu sa SAD i Evropskom unijom zbog svog nuklearnog programa, jer Zapad strahuje da je on samo zavjesa za pravljenje nuklearnog oružja.
Medjutim, Iran je opovrgao te optužbe.
Za izbore se registrovao i bivši ministar tajne službe Ali Falahijan, koga je švajcarski sudija optužio da je naredio ubistvo pripadnika jedne iranske opozicione partije 1991. u Švajcarskoj.
Njemački pravosudni organi su 1996. godine izdale nalog za hapšenje Falahijana, zbog povezanosti sa takozvanom aferom Mikonos, u kojoj je jedan sveštenik srednjeg reda optužen da je učestvovao u ubistvu četiri kurdistanska disidenta u Berlinu 1992. godine.
Iran je i u ovom slučaju opovrgao bilo kakvu umiješanost u ta ubistva.
Konačna lista ratifikovanih kandidata biće objavljena 5. marta. Kandidati će, potom, imati nedelju dana za kampanju.
(Beta)