Šefovi država i vlada država EU započeli su večeras dvodnevni samit, posljednji koji se održava u neizvjesnosti da li će biti usvojen Lisabonski sporazum, nova legalna baza koja će omogućiti duboke promjene u EU, javio je dopisnik Srne iz Brisela.
Lideri EU pokušaće da se dogovore da li će i kako udovoljiti češkom predsjedniku Vaclavu Klausu, koji je svoj potpis na Lisabonski sporazum uslovio potvrdom "Benešovih dekreta". To je skup zakona iz 1945. godine na osnovu kojih je protjerano 2,5 miliona sudetskih Nijemaca, zabranjen im povratak i konfiskovana njihova imovina.
Prag želi da spriječi potomke sudetskih Nijemaca da traže vraćanje imovine. Iako mnogi u EU kažu da bi potvrda "Benešovih dekreta" značila legalizovanje "etničkog čišćenja" , švedsko Predsjedništvo EU želi da se Klausu udovolji.
Klaus traži dodatne garancije da Povelja fundamentalnih prava EU neće služiti kao platforma za reviziju "Benešovih dekreta", a debata o ovoj temi, kako se očekuje, biće veoma oštra.
U nedostatku jasnog odgovora oko Klausovog potpisa, evropski lideri orijentisali su se na problem klimatskih promjena.
Traži se dogovor između država na globalnom nivou, ali taj dogovor je teško postići sa državama u ekspanziji ekonomskog rasta, kao što je Kina.
Kina tvrdi da ona nije odgovorna za negativne klimatske promjene, nego prvenstveno Amerika i Evropa, a takođe, da nije u stanju sama da riješi taj problem.
Peking smatra da bi Evropska unija trebalo da finansijski pomogne takve programe u Kini, a to u ovom trenutku ekonomske krize znači veliko breme za države članice.
Najvažniji razgovori šefova država i vlada EU ipak se tiču tema koje će postati aktuelne čim Vaclav Klaus potpiše Lisabonski sporazum.
To je pronalaženje ličnosti koje će ispuniti nove, dosad nepostojeće funkcije u EU. Razgovori između lidera o ovome biće neformalni, ali se vjeruje da će se na kraju sastanka početi nazirati najozbiljniji kandidat.
Za mjesto koje je u Lisabonskom sporazumu nazvano predsjednik Savjeta EU, a koji se kolokvijalno naziva predsjednik EU, u opticaju je nekoliko imena - bivši britanski premijer Toni Bler, luksemburški premijer Žan Klod Junker, holandski predsjednik Vlade Jan Peter Balkenende i bivši finski premijer Pavo Liponen.
Najviše šansi u briselskim kuloarima daje se Holanđaninu Balkenendeu.
Pojedini izvori kažu da je još važnije mjesto visokog predstavnika za spoljnu politiku, ili, kolokvijalno, ministra spoljnih poslova EU. Za to mjesto je u ovom trenutku najizgledniji kandidat britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Miliband.
Novi ministar spoljnih poslova EU neće u svom portfelju imati proširenje EU, za šta će biti i nadalje zadužen specijalni komesar.
Na ovom samitu neće biti formalnih razgovora o zapadnom Balkanu, ali se može očekivati neformalna razmjena mišljenja o butmirskom procesu.
(Srna)