Potrebe buduće mame za vodom su veće zbog povećanja količine vanćelijske tečnosti, a voda je značajna i za rast bebe
Takođe, pomaže organizmu trudnice da produkuje dovoljnu količinu amnionske tečnosti. Ako trudnica pije dovoljno vode, ta tečnost se obnavlja svakih sat vremena, što je važno za zaštitu bebe u materici.
Koliko vode treba da pijete?
Preporučena dnevna količina vode je šest do osam čaša dnevno, plus po jedna čaša za svaki sat aktivnosti. Sokovi takođe ulaze u tu količinu, ali oni nose i ekstra kalorije zbog sadržaja šećera.
Ako ne volite ukus obične vode, možete u nju dodati malo limunovog soka ili nekog drugog voćnog soka.
Trudnice imaju smanjen prag osjetljivosti na vrućinu, naročito ako je povećana vlažnost, pa tada treba povećati unos vode, ali i đusa - zbog nadoknade elektrolita koji se gube znojenjem.
Previše vode takođe može da bude problem, jer dovodi intoksikacije vodom. Ta 'prehidriranost' može da razblaži elektrolite i da dovede do umora i težine u nogama, a u težim slučajevima do konfuzije.
Zbog čega je voda posebno važna za trudnice?
Voda je dobra kao preventiva za nastanak urinarnih infekcija, koje su česte tokom trudnoće, jer beba u materici naleže na bešiku, pa u njoj može da se zadrži mala količina urina. Da bi se bešika oslobodila bakterija, mora da se češće prazni, a to je jedino moguće ako trudnica uzima dosta tečnosti.
U tom slučaju, urin će biti svijetao, 'razblažen', tako da će se smanjiti rizik od infekcije. Značajno je i što voda spriječava konstipaciju (zatvor), a time se prevenira pojava hemoroida. Jedan od najvažnijih razloga konzumiranja vode je hidracija tijela (dehidracija u trudnoći je veoma ozbiljna).
Hormoni tokom trudnoće 'zadržavaju' vodu, što se sprečava ukoliko se pije dovoljna količina tečnosti. Pred porođaj, tijelo proizvodi hormon pitocin, veoma sličan hormonu koji se produkuje kada je organizam dehidriran.
Koju vodu treba da pijete?
Voda iz vodovoda je uglavnom bezbjedna, a za razliku od većine flaširanih voda - sadrži fluor, koji je neophodan za zdravlje zuba.
Inače, pijaća voda sadrži i hlor, koji se koristi kao dezinficijens, a svi drugi minerali su oduzeti prilikom prečišćavanja (hlor može da se izbjegne filtracijom ili prokuvavanjem).
Međutim, voda iz vodovoda može da sadrži olovo (iz cijevi i slavina), pa treba pustiti da teče jedan minut prije upotrebe. Što je duže stajala u cijevi, sadržaj olova je veći. Isti slučaj je i ukoliko je voda toplija, jer se u njoj olovo lakše rastvara. Zbog toga uijvek treba koristiti vodu iz hladne slavine, piše Yumama.com.
Po čemu se flaširana voda razlikuje od obične?
Flaširana voda može da bude prirodna mineralna, izvorska, ili prečišćena i omekšana procesom jonske razmene, u kojoj se oduzima kalcijum i magnezijum, a dodaje natrijum. Inače, flaširana voda ima bolji ukus i miris zbog mešavine minerala i metode procesiranja.
Mnoge flaširane vode imaju visoku koncentraciju kalcijuma i magnezijuma. Kalcijum je neophodan za zdrave kosti, prenos nervnih impulsa i kontrolu mišićnih kontrakcija, kao i sekreciju hormona i digestivnih enzima. Magnezijum je esencijalni element u tijelu jer ima nezamenljivu ulogu u brojnim biološkim reakcijama.
Da li se preporučuje prirodna mineralna voda?
Prirodna mineralna voda ne podleže tako strogim standardima o sadržaju pojedinih sastojaka koji se ugrađuju u vodu prilikom prolaska kroz zemlju, pa njihov sastav ostaje nepromijenjen. Ona može da ima veću količinu natrijuma, fluora, sumpora...
Mineralne vode koje sadrže velike količine natrijuma mogu da budu opasne za bubrege i kardiovaskularni sistem, tako da ih treba izbjegavati ako ne podležu standardima za pijaću i drugu flaširanu vodu.
Pojedinim trudnicama prija gazirana voda jer im smanjuje mučninu. Inače, budućim mamama je potrebno 30 odsto više kalcijuma i preko 40 odsto više magnezijuma nego drugim ženama. Da bi zadovoljile te povećane potrebe, osim hrane koja sadrži ove minerale, trudnice mogu da koriste i mineralne vode koje imaju najoptimalniji odnos kalcijuma i magnezijuma.
Najbolje su oligomineralne - koje imaju umjerenu količinu minerala, a kalcujum i magnezijum u odnosu: 20-50 miligrama po litru i 50-150 miligrama po litru, potom malo natrijuma (manje od deset miligrama po litru), i da nemaju nitrata.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)