"U ovim trenucima anonimne mase će početi da pišu sopstvenu istoriju sopstvenom krvlju, i povratiti ona prava kojima se svi smiju već 500 godina", rekao je prije pola vijeka Gevara. Taj njegov govor u UN i danas se prepričava, evo zašto.
Ovu fotografiju ste garantovano vidjeli makar jednom u životu. I zvanično je proglašena za najpoznatiju fotografiju na svijetu i simbol 20. vijeka. Načinio ju je Alberto Dijaz, a na njoj je lakar, diplomata i pisac Ernesto Gevara de la Serna.
Ispravka. Na njoj je 32-godišnji Če. Na njoj nije potomak dobrostojeće porodice špansko-irskog porijekla, niti mladić "delikatnog zdravlja, sa astmom, nesposoban da služi vojsku". Na njoj vidite čovjeka koji i skoro pola vijeka posle smrti predstavlja jedan od glavnih simbola i ikona društvene i političke revolucije na kugli zemaljskoj.
Gevara je predstavljao jednu od ključnih ličnosti u revoluciji Fidela Kastra na Kubi, ali kako je i sam govorio "prva obaveza revolucionara jeste da bude obrazovan". Nekoliko godina po okončanju kubanske revolucije, na današnji dan (11. decembar 1964.) obratio se svjetskim liderima sa govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku. Predstavljajući Kubu i obučen kao i Kastro, u zelenu vojnu uniformu, Če Gevara je pozvao članove organizacije da prestanu sa "praznim takmičenjem u oratorskoj vještini umjesto da riješavaju ozbiljne probleme sa kojima se svijet suočava".
U svom govoru, on je oštro kritikovao nesposobnost UN da se izbore protiv brutalnog aparthejda koji se sprovodi u Južnoj Africi, pitajući sve prisutne "zar UN ne mogu da učine ništa da to zaustave?". Če je takođe oštro osudio politiku SAD prema tamnoputim ljudima, optužujući ih da ih svakodnevno diskriminišu, a da njihove ubice oslobađaju i štite, čak kažnjavajući crnce kad zahtjevaju svoje pravo na slobodu. Marksistički revolucionar i kubanski gerilski vođa je upitao "kako oni koji sve ovo čine mogu sebe nazivati zaštitnicima slobode?"
Iznad svega, budi u stanju da duboko osjećaš nepravdu počinjenu bilo gdje i prema bilo kome na svijetu.
Če Gevara je u govoru predstavio Latinsku Ameriku kao "porodicu od 200 miliona ljudi koje muče iste muke". Najavio je da će stranice ovog djela istorije pisati "gladne indijanske mase, seljaci bez zemlje, iskorištavani radnici i napredne mase".
"U ovim trenucima anonimne mase će početi da pišu sopstvenu istoriju sopstvenom krvlju, i povratiti ona prava kojima se svi smiju već 500 godina", prijetio je Gevara.
Govor je završio najavljujući da će "talas bijesa" očistiti Latinsku Ameriku i da će se radničke mase, koje "okreću točak istorije, prvi put probuditi iz dugog, surovog sna u koji su gurnuti".
Već narednog dana Če Gevara se otisnuo na tromjesečno putovanje po svijetu. Posjetio je Narodnu Republiku Kinu, Egipat, Alžir, Ganu, Gvineju, Mali, Dahomej, Kongo Brazavil, Tanzaniju, u Irsku i Čehoslovačku. Potom je na kratko bio vođa pobunjeničkog pokreta u Kongu, a kada se razočaran vratio u Havanu, počeo je da priprema svoj novi revolucionarni pokret, sada u Boliviji. Spegom Američke obavještajne agencije i bolivijske vojske Gevara je ranjen, uhvaćen i ubijen 9. oktobra 1967. godine.
Mnogi smatraju da je jedna od najvećih grešaka koju su Sjedinjene države ikad napravile je što su načinile fotografije mrtvog Čea. Njegov izgled koji podsjeća na Isusa Hrista obezbijedio je da se njegov revolucionarni poziv pošalje ne samo buntovnim studentima, nego i u srca vjernika...
Saznajte još i KAKAV JE BIO ČE GEVARA.