Rojters: Vještačko ostrvo u obliku lale

AMSTERDAM, 24. 12. - Od kako je naftaški Dubai izgradio ostrvo u obliku palme, holandske kompanije, koje prednjače u svijetu u širenju kopna na račun mora, razmišljaju da naprave ostrvo u obliku lale.

Pristalice kažu da će plan pružiti holandskim kompanijama priliku da pokažu svoju stručnost u oblasti za kojom, zbog globalnog zagrijavanja, vlada sve veća potražnja. Protivnici tvrde da će plan biti izuzetno skup i da će narušiti osjetljive ekosisteme.

Istraživanje javnog mnjenja agencije TNS NIPO i Crvenog krsta pokazalo je da se Holandjani više plaše poplava nego terorističkog napada i polažu nade u holandsku stručnost i tehonologiju da će ih zaštiti od vode. Parlament je zatražio od komisije za razvoj obale da ispita mogućnost izgradnje više ostrva u Sjevernom moru, koja bi mogla da budu naseljena i obradjivana, dok bi istovremeno štitila obalu, piše Rojters.

"Ljudi žive jedni drugima na glavi u Holandiji", kaže poslanik demohrišćana Jop Atsma, koji je predlagač inicijative u parlamentu za gradnju u Sjevernom moru. "Mi smo gladni zemlje. Potrebno je nasuti veliko područje".

Atsma kaže da visoke cijene zemljišta ugoržavaju poziciju Holandije kao treće izvoznice poljoprivrednih proizvoda u svijetu i da bi se isplatila izgradnja ostrva površine 100.000 hektara, čija bi vrijednost mogla biti 10 milijardi evra (14,69 milijardi dolara).

Odbor za inovacije, koji je formirala vlada, pripremio je predloge za izgradnju ostrva dugačkog oko 50 kilometara, što je izazvalo oštru raspravu koja je podstakla jednog učesnika da kaže kako bi list kanabisa bio prigodniji oblik nego lala.

Američki zvaničnci tražili su savjet od holandskih stručnjaka u borbi protiv poplava koje su 2005. godine opustošile Nju Orelans, a holandske firme imaju vodeću ulogu u velikim gradjevinskim poduhvatima duž obala širom svijeta.

Ostrvo u Dubaiju, koje izrasta u obliku palme u plitkim priobalnim vodama Zaliva, nasula je holandska kompaniaj Van Ord upotrebivši više od 100 miliona kubnih metara pijeska.

"Zabavni oblici kao sto su lale, klompe ili vjetrenjače su dobar početak za raspravu, ali se poslu mora realno pristupiti", kaže portparol Van Orda Ber Grothauzen.

Dok u plitkim vodama Dubaija talasi dostižu dva metra, Sjeverno more je mnogo burnije sa talasima visokim i do 10 metara.

Grothauzen kaže da zaštita od mora mora biti mnogo čvršća nego u Zalivu, što znači da će i izgradnja biti skuplja. On smatra da je realnije proširiti postojeće plaže na račun mora, a glavni aerodrom premjestiti na novo ostrvo.

Ta ideja se pojavila poslije pada aviona na stambeni blok u Amsterdamu 1992. godine, ali se odustalo zbog troškova i brige za prirodnu sredinu.

Nezavisna grupa za zaštitu prirodne okoline, Fondacija Sjeverno more primećuje da bi vještačko ostrvo moglo da ugrozi plovidbu, ribolov i migracije ptica.

Holandija je jedna od najgušće naseljenih zemalja sa 485 stanovnika po kvadratnom kilometru. Četvrtina njene teritorije se nalazi ispod nivoa mora i zemlja se prostire po ravnicama kojima teku tri rijeke. Prve naseobine gradjene su na nasipima kako bi se zaštitile od poplava, a od 1300. godine počela je izgradnja vjetrenjača kojima je zemljište isušivano.

Godine 1932. godine izgradjena je velika brana, duga 32 kilometara kojom je Ziderze ogradjeno od Sjevernog mora i koja je omogućila isušivanje 1.650 kvadratnih kilometara.

Poslije velikih poplava 1953. godine, u kojima je poginulo više od 1.800 osoba, Holandjani su sproveli jedan od najvećih gradjevisnkih planova - projekat Delta koji je obuhvatio izgradnju sistema brana i nasipa.

Naučnici očekuju da će se zbog globalnog zagrijavanja nivo mora na holandskoj obali povećati za oko 85 centimetara u sledećih 100 godina i izazvati nepogode zbog kojih će se reke izlivati.

(MONDO)