Lukašenko i Putin nisu pričali o ujedinjenju

MINSK, 14. 12. - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko opovrgao je špekulacije da je cilj njegovih dvodnevnih razgovora sa Vladimirom Putinom bio ubrzavanje stvaranja rusko-bjeloruske zajedničke države, prenosi Asošijetid pres (AP).

Prema istim špekulacijama, dvojica vodja je trebalo da se dogovore da Putin postane predsjednik zajedničke države, pošto mu istekne drugi predsjednički mandat. Po ruskom Ustavu, on ne može više da se kandiduje za predsjednika, ali kada bi došao na čelo zajedničke države mogao bi da očuva političku moć.

Njegova posjeta Belorusiji kako bi sa Lukašenkom razgovarao o predlogu ujedinjenja, koji je dugo bio po strani, probudila je pretpostavke da bi on mogao da zahtjeva da dodje na čelo nove države.

Medjutim, na početku sastanka, bjeloruski predsjednik je rekao da je "iznenadjen što je Putinova posjeta Bjelorusiji izazvala toliko buke na zapadu, jer ona nema nikakav širi smisao".

Kremlj je, takodje, opovrgao u četvrtak insinuacije da će Putin sa Lukašenkom razgovarati o ujedinjenju dvije države i da će razmatrati nacrt Ustava nove države.

Iako sve ove izjave znače obeshrabrivanje očekivanja da može doći do velikog pomaka, Putinova prva posjeta Belorusiji od 2003. godine, naglašava rastući interes da se ubrzaju razgovori o zajedničkoj državi, poslije deset godina povremenih razmatranja ove teme.

"Ne bih se iznenadio da Putin pokušava da ubrza ujedinjenje sa Bjelorusijom... kako bi postao predsjednik zajedničke države", rekao je ove nedelje vodja Ruske komunističke partije Genadij Zjuganov.

Ujedinjenje dvije, prevashodno slovenske, pravoslavne države bi bilo prvo ujedinjenje dvije bivše sovjetske republike od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine i vjerovatno bi produbilo zabrinutost zapada o jačanju Rusije.

Kremlj je saopštio u četvrtak da nacrt ustava buduće države nije bio na dnevnom redu zasjedanja Vrhovnog vijeća ujedinjene države.

Sekretar postojećeg rusko-bjeloruskog izvršnog tijela Pavel Borodin, rekao je u srijedu da bi taj nacrt, poslije prihvatanja od strane vlada obje zemlje, bio predmet rasprave u oba parlamenta i za izjašnjavanje o njemu bi bio raspisan referendum.

(Beta)