Učestalost hemoragičnog šloga povećana je za gotovo 20 odsto u posljednjoj deceniji, zaključili su američki stručnjaci sa Univerziteta Minesote
Stručnjaci pripisuju to najviše činjenici da je svjetsko stanovništvo sve starije.
S druge strane, uprkos većoj učestalosti, smrtnost od ove vrste šloga se, zahvaljujući napretku medicine, nije povećala.
Do šloga dolazi kada se prekine protok krvi kroz mozak, što može da uništi dio moždanog tkiva. Šlog je jedan od vodećih uzroka smrti i trajnog invaliditeta.
Većinu šlogova čine ishemički moždani udari, do kojih dolazi zbog začepljenja krvnih sudova mozga. S druge strane, hemoragični šlogovi, tj. oni koji nastaju zbog krvarenja, imaju udio od dva miliona u ukupno 15 miliona moždanih udara, koliko se svake godine registruje u svijetu.
Hemoragični šlogovi nastaju prskanjem krvnog suda, a najveći rizični faktor da se to desi je visok krvni pritisak, koji slabi zidove krvnih sudova, pa oni pod pritiskom mogu i da puknu.
U posljednjih deset godina prijem ljudi koji su pretrpjeli hemoragični šlog u američke bolnice povećan je za 18 odsto, upozorava tim iz Minesote.
Osim sve starijeg stanovništva, smatra se da tome doprinosi i učestalo uzimanje ljekova protiv zgrušavanja krvi, koji mogu da izazovu nekontrolisano krvarenje.
Hemoragičnom šlogu su više skloni Amerikanci indijanskog, meksičkog, latinoameričkog, afroameričkog i kineskog porijekla nego bijeli Amerikanci.
(Tanjug/Rojters)