Zemljin satelit Mjesec vješto skriva "ožiljke" zadobijene u burnoj prošlosti, ispunjenoj žestokim udarima asteroida na njegovu površinu
U najbrojnijim istraživanjima porijekla kratera na mesecevoj površini korišcene su fotografije ali astrofizicar Herbert Frej iz Godar centra za svemirske letove NASA u Grinbeltu, u državi Merilend, želio je da sazna da li postoje stari koje su prekrili novi.
A da bi to saznao, kako prenosi FoNet, istraživao je podatke sa mapa visinskih razlika na površini Mjeseca koje su oformljene posle "Misije Klementina" iz 90-tih godina prošlog vijeka. Takode je koristio simulaciju da bi identifikovao "potpise" koje su za sobom ostavili udarci asteroida kao što je, na primer, okrugli krater sa tankom korom i debelim rubom.
Na ovaj nacin otkriveno je 150 kratera širokih više od 300 kilometara umjesto ocekivanih 45.
Frej sada pokušava da ustanovi starost novopronadenih kratera. Ako se pokaže da su iste starosti kao ostali, ovo bi predstavljalo podršku tvrdnji nekih astronomna da su asteroidi prije 4 milijardi godina posebno intenzivno "bombardovali" naš solarni sistem.
Neki istraživaci oprezno pretpostavljaju da je pre ovog intenzivnog, uništavajuceg "bombardovanja" možda postojao neki oblik života ali, cak i da jeste, mogucnost njegovog preživljavanja ne postoji ni kao teorija - tvrdi astronom Endrju Vejli sa Univerziteta Viskonsin u Medisonu.
"Vjerovatnocu da je bilo kakav oblik primitivnog života, ako je uopšte postojao, mogao da 'pobjegne' i sakrije se u sedimentima na okeanskom dnu, treba smatrati cistom spekulacijom" - uvjeren je on.
Medutim, neki istraživaci se ne slažu s njim i tvrde da je "nešto živo ipak moglo da preživi 'bombardovanje'
asteroidima i opstane duboko ispod površine.
Frej nce o svojim istraživanjima obavjestiti na medunarodnoj KOnferenciji o lunarnoj i planetarnoj nauci u Vudlandsu, u Teksasu, krajem iduceg mjeseca - javio je časopis Nju sajentist.
(MONDO)